Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik

Objavljeno u Br 120, Časopis

Br. 120 Ko nam je prijatelj?

Br. 120 Ko nam je prijatelj?

Tema broja: Ko nam je prijatelj? Riječ urednika: Šta se desilo s prijateljstvom? Ne znam da li je to posljedica savremene kulture osamljenosti i samostalnosti, ali u svakodnevnom govoru sve manje čujemo riječ “dost” (prijatelj). Možda je to zbog mobitela koji su u ru- kama svih nas, pa imamo osjećaj da su nam svi ljudi na svijetu dostovi… Kakve dane živimo! Umjesto pitanja “Ko nam je prijatelj?”, danas je mnogo smislenije postaviti pitanje “Šta je prijatelj, šta je prijateljstvo?” Određeni stručnjaci vežu tu dekadenciju za zavjere koje su na snazi na globalnom nivou. Ukoliko je ta tvrdnja tačna, onda ulazimo u “novu eru” u kojoj će biti potrebno sve ponovo definisati, u kojoj će poznate riječi i pojmovi izgubiti svoje značenje i vrijednost. Mi naravno ne vjerujemo da se bilo šta, sem Allahove, dž.š., odredbe, može realizovati. U potpunosti smo uvjereni u to da je i ta odredba manifestacija milosti Uzvišenog Hakka. Međutim, mnoge vrijednosti koje propadaju kroz sito našeg vremena, na nivou sebeba, iznose na vidjelo ono što...

Više...

Objavljeno u Br 119, Časopis

Br. 119 Bolest raspravljanja

Br. 119 Bolest raspravljanja

Tema broja: Bolest raspravljanja Riječ urednika: Ko pobjeđuje? Otkako su internet i društvene mreže ušli u naše živote, mnogo toga se promijenilo u našem načinu poimanja i shvatanja stvari, te se i dalje nastavlja mijenjati. Naše stanje nalikuje na stanje nekoga ko je godinama živio u zatočeništvu, pa je izgubljen i rastrgan na sve strane otkako se domogao slobode. Svijet društvenih mreža donio je okruženje u kojem svako može, ne vodeći računa o bilo kakvim vrijednostima, napisati i reći sve što mu naumpadne. A do sada i nismo svjedočili nikakvom sistemu kontrole. Ili su možda oni koji upravljaju tim sistemima zadovoljni sadašnjim stanjem, te žele da čovječanstvo nastavi srljati u istom smjeru! Društvene mreže su nešto s čime su se ljudi upoznali i očarali, a onda su to prihvatili kao podijum za samodokazivanje i raspravljanje. Ali kakvo raspravljanje! Raspravljanje o svemu i svačemu, o onome što znamo i ne znamo, o vjerskim, socijalnim, političkim, kulturološkim i ekonomskim temama, i o čemu sve ne… Sve što može privući čovjekovu pažnju,...

Više...

Objavljeno u Br 118, Časopis

Br. 118 Gdje su mir i sreća

Br. 118 Gdje su mir i sreća

Tema broja: Gdje su mir i sreća Riječ urednika: San o Džennetu na dunjaluku Kada se, ma zbog koga ili zbog čega, uhvatimo u koštac sa životom koji živimo, još jednom se podsjetimo da je mir ono što tražimo. U ovom stoljeću sve većeg meteža, užurbanosti i haosa, sukoba nimalo ne nedostaje. Kada bi se sredilo ekonomsko stanje, kada bi poslovi krenuli kako treba, kada bi se riješili porodični problemi, kada bi naše dijete dobilo posao, kada bismo otišli u penziju, kada bismo pobjegli iz grada i odselili se na selo… pronašli bismo mir i sreću. Ne! To nije tačno, jer ne cvjetaju ruže ni onima koji nemaju nikakav problem sa onim na šta se mi žalimo. Obratimo pažnju, kakve se ruševine kriju iza naizgled prekrasnih dvorova! Čini se kao da smo zaboravili na dvije stvari. Prvo je to da čovjek neće pronaći u sebi izgubljeni mir, čak i kada bi obišao cijeli svijet. Isto tako, kada bi se cijeli svijet srušio, mir koji je u njemu neće nestati....

Više...

Objavljeno u Br 117, Časopis

Br. 117 Opasnost egoizma

Br. 117 Opasnost egoizma

Tema broja: Opasnost egoizma Riječ urednika: Ko sam i šta sam? Ne znam da li će zvučati pretjerano ako kažemo da je čovjek sam sebi najveća briga. Tačnost te izjave u svjetlu našeg duhovnog života potvrdit će oni koji su manje ili više upoznati sa tesavvufom, oni koji su imali priliku slušati sohbete o tome. Jer, skoro svi islamski tekstovi govore o tome da je čovjek sām najveća perda između sebe i svoga Gospodara. Da, tako je, čovjek je taj koji se ne budi iz nemara, koji ne uzima pouku uprkos tolikim dokazima u sebi i izvan sebe. On je taj koji ostaje gluh i slijep naspram hakikata i koji umjesto da se sprema za vječno putovanje, živi u nekom čudnom stanju uspavanosti. S druge strane, razmišljajući kako je manje ili više ispunio dužnosti kojima bi trebao iskazati zahvalnost za vlastito postojanje, dok cijeli svijet djeluje kao da je skrenuo sa Pravog puta, on sebe smatra sigurnim i spašenim. Kažu da čovjek najlakše slaže sebe. Mi vjerujemo da smo...

Više...

Objavljeno u Br 116, Časopis

Br. 116 Namaz – ključ spasa

Br. 116 Namaz – ključ spasa

Tema broja: Namaz – ključ spasa Riječ urednika: Negativne podjele U različitim predjelima svijeta, islamski način života često se manifestuje na različite načine. Tako su, pored mnoštva sličnosti, prisutne i razlike među muslimanskim društvima, koja imaju skoro isti akaid ili iste mezhebe. Takve su, naprimjer, razlike između pakistanskog i afganistanskog društva i našeg društva ili razlike između Arapskih zemalja i zemalja Srednjeg i Dalekog Istoka. Sjetimo se da smo često s osmijehom slušali priče većine naših hadžija koji iznenađeno prepričavaju različlitosti koje su vidjeli tokom hadža. Kada uzmemo u obzir činjenicu da svako društvo ima sebi svojstvenu kulturu, područje življenja i vlastitu priču kroz stoljeća, shvatamo da su razlike sasvim prirodne i neminovne. S druge strane, kada su u pitanju osnovne naredbe islama, svako islamsko društvo treba odražavati jednakost, a ne podijeljenost. Naprimjer, iako se način pokrivanja razlikuje od oblasti do oblasti, islamska društva su, kako u duhovnom tako i u materijalnom smislu, društva u kojima se praktikuje pokrivanje. Zatim, uprkos razlikama u načinu primjene i poimanju higijenskih navika,...

Više...

Objavljeno u Br 115, Časopis

Br. 115 Ko je musliman, a ko nije?

Br. 115 Ko je musliman, a ko nije?

Tema broja: KO JE MUSLIMAN, A KO NIJE? Riječ urednika: Od prijašnjih pa do današnjih dana, tekfrski pokreti su nažalost uvijek bili naša boljka. Još od ranog perioda islama, mnoge političke grupe, organizacije i ogranci, proglašavali su muslimane nevjernicima i stavljali svoje mačeve pod grla muslimana. I dok su to činili, tvrdili su da su oni koje ubijaju nevjernici. A u svrhu takvog postupanja nisu se libili izdvajanja Allahovih, dž.š., ajeta iz konteksta i tumačenja istih po svojoj pameti, smatrajući takvo postupanje dozvoljenim. Osvrnemo li se na grupacije koje su nekada, kao i na one koje sada, navodno u ime islama, započinju ratove protiv muslimana, uvidjet ćemo sljedeće činjenice: • Njihovi ciljevi nikada nisu vjerski već politički, ma koliko da vjerske motive stavljaju u prvi plan. • Te pokrete karakteriše odvajanje od stuba islama, džemata. • Oni zastupaju tumačenje Časnog Kur’ana i Sunneta koje se kosi sa islamskom naukom i zajedničkim stanovištem muslimana. • Oni se bore samo protiv muslimana, njihova historija je satkana od toga. • Dok muslimane...

Više...