Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik

Objavljeno u Br 101, Savjeti

Savjeti učiteljima

Savjeti učiteljima

Čuveni alim iz 11. vijeka, poznat pod nadimkom Hudždžetu’l-islam (dokaz islama),  Imam Gazali, rah., u svom djelu Minhadžu’l-Muteallim (Vodič za učenika), kaže: Učitelj nedvojbeno treba biti stručnjak u svojoj  oblasti. Njegovo srce i jezik trebaju biti čisti  od ogovaranja, a postupanje pravedno. Učitelj  treba biti iskren u svakome poslu i uvijek spreman  da pruži savjet. Pored toga, njegova narav  treba biti blaga i lijepa, a porijeklo časno. Učitelj  treba biti stariji od svojih učenika. On nikada  ne treba postupati sa ljutnjom i ne treba biti  previše prisan sa vladarima, niti previše zauzet  dunjalučkim poslovima koji bi ga sputavali u  obavljanju vjerskih dužnosti. Muaz b. Džebel, r.a., je rekao:  „Kada alim pokaže težnju prema dunjaluku,  tada se povećaju neznanje i grijesi onih koji prisustvuju  njegovome medžlisu.“ Enes b. Malik, r.a., presnosi da je Poslanik,  s.a.v.s., rekao: „Alimi su povjerljivi vekili  pejgamberā, a.s., sve dok ne postanu prisni sa  vladarima i dok se ne predaju dunjaluku. Onda  kada se pomiješaju sa državnicima i kada se  predaju dunjalučkim poslovima, tada su izdali ...

Više...

Objavljeno u Br 101, Vjera i život

Edeb u govoru muslimana

Edeb u govoru muslimana

Komunikacijski mediji koji se razvijaju velikom brzinom, prenose nam vijesti iz naše zemlje i svijeta, skoro u momentu dešavanja. Htjeli mi to ili ne, gomila bespotrebnih informacija dolazi do nas. Često se dešava da danima i mjesecima raspravljamo o temama koje ne koriste niti našem dunjalučkom niti ahiretskome životu. Takve rasprave, koje naročito mediji raspiruju, ne samo da uprazno troše dragocjeno vrijeme našeg života, već i otvaraju put formiranju kojekakvih podjela, prepirki i netrepeljivosti. Način izražavanja kojeg učesnici koriste kako bi ponizili jedan drugoga postaje još ružniji pod utjecajem pretjerane “slobode” koju pojedinci osjećaju prilikom korišenja virtuelnih medija gdje nisu primorani da se suoče licem u lice sa svojim sagovornikom. Očito je da prljavština nagomilanih informacija nije zaprljala samo naš razum i naše srce, već i naš govor i način izražavanja. Čini se da smo zaboravili na blagost i ljubaznost. Pojedini, vrijeđanje, ponižavanje i okrivljivanje onih koji se ne slažu s njima, čak i u nebitnim stvarima, smatraju nekom vrstom džihada. Međutim, čini se da ne pridajemo previše značaja...

Više...

Objavljeno u Br 101, Riznica mudrosti

Riznica mudrosti: Mâsivâ, mekam i keramet

Riznica mudrosti: Mâsivâ, mekam i keramet

Vjernik je svjestan Allahovih, dž.š., nimeta prema njemu, nije nezahvalan, nego se trudi da ljudima čini hizmet koliko god je to u stanju. Najveći nimet za čovjeka svakako je njegov život, zbog čega je njegova prevashodna obaveza da izrazi zahvalnost na toj velikoj blagodati. Šah-i Nakšibend, k.s., velikan koji je cijeli svoj život posvetio hizmetu, sedam godina je služio životinjama i čistio puteve. Osim toga čistio je toalete u svim medresama Buhare. Svojim muridima savjetovao je sljedeće: “Vodite računa o srcima. Pomažite nemoćnima, slabima i onima čija su srca slomljena. Ukažite počast onima kojima su ljudi okrenuli leđa i budite ponizni prema njima. Čak i kada se brinete o životinjama, činite to bez nadmenosti. Ako na njihovim nogama vidite rane, pokušajte ih zaliječiti. Posvetite pažnju održavanju čistoće puteva i prolaza. Ukoliko na putu ugledate nešto što bi pričinjavalo neprijatnost ljudima, uklonite to, da ne bi ozlijedilo prolaznike.” Šah-i Nakšibend, k.s., u svakom svom stanju postupao je u skladu sa Časnim Kur’anom i sunnetom Resulullaha, s.a.v.s. Takav način života preporučivao...

Više...

Objavljeno u Br 101, Sohbet

Svoje srce ne prepuštaj dunjaluku

Svoje srce ne prepuštaj dunjaluku

Imam Gazali, rah., kaže: “Ne zaboravi na Sudnji dan, ne odustaj od ljubavi prema Allahu, dž.š., ne troši život na isprazne stvari, ne budi od onih koji su ogrezli u haramima. Sve to biva uzrokom umiranja srca.” Allah, dž.š., u časnim ajetima kaže: “Onima koji ne očekuju da će pred Nas stati i koji su zadovoljni životom na ovome svijetu, koji su u njemu smireni i onima koji su prema dokazima Našim ravnodušni…” (Junus, 7); “…a život na ovom svijetu prema onome svijetu samo je prolazno uživanje.” (Ra’d, 26) Umire srce onog koji ne čini zikr, koji ne promišlja o Allahovim, dž.š., znakovima, kome je strana ljubav prema Uzvišenom Gospodaru te koji ne zna za Ahiret, pa je njegov jedini cilj život na ovome svijetu. Takav čovjek, prodao je svoj Ahiret za dunjaluk. Baš kako je citiranim ajetom kazano, on je zadovoljan životom na ovom svijetu. Neki, gledajući u spomenute ajete, vežu nazadovanje muslimana za njihovo nastojanje da u srcu ne osjete ljubav prema ovome svijetu. Međutim, nazadovanje, u...

Više...

Objavljeno u Br 101, Tema Broja

Ko su šehidi? Šta je mekam šehadeta?

Ko su šehidi? Šta je mekam šehadeta?

  “Niko ko uđe u Džennet neće željeti da se vrati na dunjaluk, čak i da mu daju sve ljepote ovoga svijeta, osim šehida. Zbog počasti koju dobije, šehid će željeti da se vrati na dunjaluk i još deset puta pogine na Allahovom putu.” (Buhari) Riječ “šehid” (mn. “šuheda’”) nosi značenja poput: “biti očevidac nekom događaju, svjedočiti, prisustvovati…”. U teološkoj terminologiji, šehidom se naziva musliman koji pogine na Allahovom, dž.š., putu. Gledano sa semantičkog aspekta, islamski učenjaci su rekli da se osoba poginula na Allahovom, dž.š., putu naziva šehidom iz razloga što Allah, dž.š., i meleki svjedoče o blagodatima koje ih čekaju. Drugi su pak, zbog značenja “onaj koji vidi, koji svjedoči” rekli da se šehidima nazivaju zato što se osvjedoče odnosno vide blagodati koje im je Allah, dž.š., obećao. Ili zbog činjenice da će na Sudnjem danu zajedno sa Poslanikom, s.a.v.s., biti svjedoci ranijim ummetima. Mekam šehadeta i davanje života na Allahovom, dž.š., putu definisani su na različite načine. Analizirajući ajete, hadise, i knjige tefsira alimi su ponudili...

Više...

Objavljeno u Br 101, Hadis

Zaduživanje i dug

Zaduživanje i dug

U današnje vrijeme ekonomski život skoro da se zasniva na zaduživanju. Banke, krediti, kartice, pozivaju i podstiču na trošenje novca kojeg ne posjedujemo. Takva zaduživanja većinom nisu zbog istinskih potreba, nego zbog ispunjavanja nefsanskih želja koje se danas smatraju potrebama. A Allahov Poslanik, s.a.v.s., utjecao se svome Gospodaru od duga i dug je spominjao zajedno sa kufrom. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Utječem se (isti’aza) Allahu od kufra (nevjerstva) i dugovanja”. Pojam “isti’aza” podrazumijeva utjecanje Allahu, dž.š., traženje pomoći i zaštite od Njega, priznavajući Njegovu bezgraničnu i uzvišenu snagu. Časni Kur’an i hadisi, ukazuju nam na to da trebamo tražiti utočište kod Allaha, dž.š., od svake vrste zla, opasnosti i nedaća. Naša Uzvišena Knjiga, govori nam o tome da su pejgamberi, a.s., tražili zaštitu od Uzvišenog Gospodara, po pitanju različitih stvari. Musa, a.s., traži zaštitu kod Allaha, dž.š., od neznanja i od svakog oholog koji ne vjeruje u Ahiret; “Musa reče: ‘Molim Gospodara svoga i Gospodara vašega da me zaštiti od svakog oholog koji ne vjeruje u Dan u kome...

Više...