Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik

Objavljeno u Br 101, Odgoj djece

Glava u oblacima

Glava u oblacima

Mladić se opet probudio kasno. Spremio se navratnanos kako mu ne bi pobjegao autobus. Strčao je razvezanih pertli niz stepenice i krenuo prema vratima. U tom trenutku majka povika: “Sine, gdje ćeš bez torbe?” Zatim dodade torbu svom užurbanom sinu i reče: “Opet ti je glava u oblacima!” Slične scene poznate su svakome ko dijeli isti životni prostor sa tinejdžerom. Jedno jutro zaboravi tašnu, a drugo propusti ispit. Dok je u razredu, na času, odjednom odluta u svijet mašte, vrlo lahko gubi svoje stvari i zanemaruje obaveze. Povrh svega, takve postupke ponavlja najčešće nesvjesno. Neke porodice takvo ponašanje pripisuju nedostatku odgovornosti, a druge pak manjku koncentracije. Specijalista psiholog dr. Şeyma Öztürk, naglašava da takvo ponašanje nije uvijek znak psihološkog problema. Prema riječima dr. Öztürk, takav period kroz koji prolaze tinejdžeri, treba posmatrati kao prirodnu posljedicu i biološku reakciju nastalu uslijed hormonalnih promjena. Rastrešenost, slaba koncentracija i zaboravnost, stanja su u koja često zapadaju i odrasli. Svakodnevna užurbanost, sve intenzivniji vanjski utjecaji, neuredan život, pa čak i nezdrava ishrana, utječu...

Više...

Objavljeno u Br 101, Brak

Svaki brak je poseban

Svaki brak je poseban

Koliko god da imamo godina, uvijek u našim životima postoje oni koje sebi uzimamo za uzore. U djetinjstvu, na naše ponašanje, na oblikovanje naših očekivanja i vjerovanja utječu primjeri iz porodice, a u mladosti primjeri iz našeg okruženja; oni kreiraju naše shvatanje dobra i zla, ispravnog i pogrešnog. Kada je u pitanju brak, opet slijedimo određene primjere i već viđene obrasce. Brak naših roditelja jeste prvi primjer koji vidimo, te shodno njemu nesvjesno u svojoj glavi crtamo model braka. Kako rastemo, tako u našu viziju braka unosimo i elemente ostalih brakova koji nas okružuju, brakova naše rodbine i prijatelja. Tada shvatamo da na svijetu ne postoji samo jedan model braka. Kasnije, ukoliko težimo usavršavanju vlastite ličnosti, onda čitanjem i istraživanjem pridodajemo još poneki model braka. U kojoj mjeri uzeti brak roditelja za primjer? Brak naših roditelja jeste prvi primjer kojeg vidimo, i naše temeljno shvatanje braka zasniva se upravo na primjeru odnosa naših roditelja. Iz tog razloga, uzimanje braka roditelja za primjer djeluje potpuno prirodno, međutim, ne zaboravimo da...

Više...

Objavljeno u Br 101, Zdravlje

Šta znači zdrava ishrana?

Šta znači zdrava ishrana?

Veliki dio svjetske populacije, pored pretilosti, pati od brojnih tegoba prouzrokovanih neuravnoteženom i nezdravom ishranom. Pri spomenu zdrave ishrane, najprije nam naumpada konzumiranje zdravih namirnica, međutim, postoji mnoštvo detalja koji mnogo doprinose pravilnoj ishrani. Neke od najočitijih greški koje su ujedno i najčešći uzročnici mnogobrojnih bolesti jesu prejedanje, prečesti obroci, konzumiranje nezdravih namirnica i nedovoljno žvakanje hrane. PREJEDANJE ŠTETI ORGANIZMU  Naš Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Prejedanje je u osnovi svake bolesti.” Tim riječima, skrenuo je pažnju na to da je pretjerano unošenje hrane u organizam uzrok bolesti. Kako bi preradio preveliku količinu pojedene hrane, ljudskom organizmu je potrebno mnogo više enzima nego prilikom prerade normalnih količina hrane. Tada srce radi četiri puta napornije, a organi koji omogućavaju varenje, odlaganje i filtriranje pojedenih namirnica, zamaraju se i iscrpljuju. Krv iz preopterećenih sudova, smanjuje svoj protok do te mjere da ne može u potpunosti dovesti hranjive materije do tkiva. Zbog toga nedovoljno nahranjena tkiva, šalju mozgu signal “Mi smo gladni!” A mozak signalizira potrebni porast apetita kako bi omogućio da dovoljno...

Više...

Objavljeno u Br 101, Vjera i život

Šta nam donosi musafir?

Šta nam donosi musafir?

Ukazivanje gostoprimstva musafiru (gostu) od velike je važnosti, kako u našoj vjeri, tako i u našoj kulturi. Musafir je Allahov, dž.š., gost i zbog toga mu često pridajemo veću pažnju nego članovima porodice. Kada smo u prilici da ugostimo musafira, dajemo mu prednost čak i nad našim bližnjima. Musafir je osoba koja je udaljena od svog mjesta stanovanja, svoje kuće, domovine, od osoba koje bi joj mogle pomoći; od svoje porodice i bližnjih. Musafirom se naziva svako ko je odvojen od svoje istinske domovine, bilo da je otišao iz poslovnih razloga, radi ibadeta, ili iz bilo kojeg drugog razloga. Kada je čovjek udaljen od svoje domovine, često je primoran da se sam suoči sa mnogim poteškoćama. Pored materijalnih poteškoća, gdje god da ode, musafir osjeća određeni nemir i brigu. On razmišlja o tome kako će se sporazumjeti sa nepoznatim ljudima, ili ukoliko ima problem, kako će ga uopće objasniti. Sve to nam ukazuje na specifično stanje osobe koja je musafir. Ugostiti musafira je čast U našoj vjeri i kulturi,...

Više...

Objavljeno u Br 101, Vjera i život

Zbog čega volimo,  zbog čega se ljutimo?

Zbog čega volimo, zbog čega se ljutimo?

U svakom od nas postoje osjećaji ljubavi i srdžbe. Onaj ko kaže:  „ja nikoga ne volim“ ili „ne srdim se ni na koga“, oponira vlastitoj  prirodi. Nemoguće je ne voljeti i ne ljutiti se. No međutim, trebamo  razmisliti o tome šta je izvor naše ljubavi i naše ljutnje. Resulullah, s.a.v.s., je rekao: “Čija ljubav bude radi Allaha,  i mržnja radi Allaha; čije davanje  i uskraćivanje bude radi Allaha,  taj je upotpunio svoj iman.”  (Ebu Davud, br. 4681) On, s.a.v.s., volio je isključivo radi  Allaha, dž.š., i ljutio se radi Allaha,  dž.š. Nikada nije postupao povodeći  se za vlastitim nefsom, čime  je pokazao najljepši primjer svim  vjernicima. U skladu sa tim ahlakom,  odgojio je i svoje plemenite  ashabe, r.anhum. Ljutio sam se na tebe  radi Allaha, dž.š.  Jedan od sretnika koji je bio u  stanju da obuzdava vlastitu srdžbu  i ljuti se samo radi Allaha, dž.š.,  Ali, r.a., u jednoj bitci, nakon što se  dugo borio protiv ljutog neprijatelja,  uspio ga je savladati i oboriti na  zemlju. Upravo kada je...

Više...

Objavljeno u Br 101, Mudrost

Pisma velikana

Pisma velikana

Stara pisma su neiskvareni dokumenti historije, obilježeni dušom njihovih pisaca. Njihovi sadržaji, pored poruke koju žele prenijeti, govore nam i o ličnosti onog ko ih je pisao. Tako, naprimjer, čitajući pisma velikih vladara pred kojima je svijet drhtao, saznajemo o njihovom unutrašnjem svijetu i načinu razmišljanja. Pismo Kanunija Ebussuudu Neka od čuvenih, jesu pisma koja je sultan Sulejman pisao Ebusuud Efendiju kojeg je ostavio da bdije nad upravom u Istanbulu dok je on bio u pohodu na Sigetvar. U sažetoj formi, pismo velikog vladara glasi: “Cijenjenom mulli, onom koji dijeli sa mnom svako stanje, mom vršnjaku, mom ahiretskome bratu, mom saputniku na putu ka Hakku… Znajte da su naše dove uvijek uz vas. Kakvo je Vaše stanje? Da li ste u zdravlju i blagostanju? Neka Vam Uzvišeni Hakk, iz skrivene riznice, podari potpuni kuvvet i neka Vam podari selamet i olakšanje. Naša molba jeste da u odabranim trenucima ne zaboravite činiti dovu za nas, vašu iskrenu braću. Neka se nevjernici raziđu i ožaloste, neka islamska vojska, uz Allahovu pomoć,...

Više...