Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik

Objavljeno u Br 103, Sohbet

Zikr je tvrđava mu’mina

Zikr je tvrđava mu’mina

U Časnom Kur’anu Uzvišeni Hakk kaže: “O vjernici, često Allaha spominjite i hvalite.” (Ahzab, 41) Tumačeći navedeni ajet, mufesiri su kazali kako on nosi poruku za roba da treba mnogo činiti zikr; na svakom mjestu, na kopnu, u zraku i na moru; u svakom stanju, u bolesti, zdravlju, obilju i neimaštini; te u svakom životnom razdoblju. Uzvišeni Allah također kaže: “Sjećajte se vi Mene, i Ja ću se vas sjetiti.” (El-Bekara, 152) Allah, dž.š., se ne sjeća roba spominjanjem njegovog imena, već na način da ukoliko je rob koji Njega Uzvišenog spominje griješan, onda ga se Allah, dž.š., sjeća tako što mu oprašta, ukoliko je bolestan, On Uzvišeni ga liječi, ukoliko Ga spominje u siromaštvu, On mu daruje bogatstvo, ukoliko ga spominje u dertovima i tegobama, On Uzvišeni otklanja njegove tegobe. Rob koji čini zikr naziva se zakirom, a zikr je znak bliskosti sa Uzvišenim Allahom. To znači da su zakiri Allahovi, dž.š., voljeni robovi. Gavs Sejjid Abdulkadir Gejlani, k.s., u svome djelu Gunjetu’t-talibin, ističe još jedno značenje riječi...

Više...

Objavljeno u Br 103, Tema Broja

Vjera je iskrenost

Vjera je iskrenost

U arapskom jeziku riječ “nasihat” je jedna od najobuhvatnijih i najsadržajnijih riječi. Stručnjaci jezičkih nauka kažu da u arapskom jeziku ne postoji riječ koja u svom sastavu obuhvata toliko ovosvjetskih i ahiretskih dobara kao što su to riječi nasihat i felah. Znajući važnost izuzetno širokog opsega značenja spomenute riječi, Poslanik milosti, s.a.v.s., u hadisu kaže: “Vjera je nasihat.” Ponovio je to tri puta, a ashabi, r.anhum, ga upitaše: “O Allahov Poslaniče, prema kome je nasihat?” A potom je rekao: “Prema Allahu, Njegovoj Knjizi, Njegovom Poslaniku, vođama muslimana i običnim ljudima.” (Muslim, Iman, 95; Ebu Davud, Edeb, 67; Tirmizi, Birr ve Sila, 17, 18) Navedeni hadis ima iznimno veliku vrijednost i obrazuje suštinu vjere islama. Jedan je od onih hadisa u kojem je sa malo riječi iskazano neprocjenjivo mnogo (dževamiu’lkelim). Prema riječima muslimanskih učenjaka, hadis o nasihatu sačinjava četvrtinu vjere i jedan je od četiri ključna hadisa koji u svojoj konstrukciji obuhvataju cijeli islam. Imam Nevevi, rah., pak navodi da se na gore navedenom hadisu temelji cijela vjera, iz razloga...

Više...

Objavljeno u Br 103, Latice ružičnjaka

Savjeti Sejjida Tahe, k.s.

Savjeti Sejjida Tahe, k.s.

Sejjid Taha, k.s., je bio amidžić Sejjid Abdullaha, k.s., uglednog halife Mevlane Halida Bagdadija, k.s. Nakon što je njegov amidža Sejjid Abdullah, k.s., preselio sa ovog svijeta, Sejjid Taha, k.s., preuzeo je hizmet iršada (odgajanja ljudi) u tekiji u blizini rijeke Hakkari. Za vrijeme njegovog iršada halidijski tarikat proširio se na širokom području, od Anadolije do Irana, od Kafkaza do Bagdada. Navest ćemo samo neke od mudrosti Sejjida Tahe el-Hakkarija, k.s., koje su zapisali i prenijeli njegove halife i muridi: Blago li se onome ko ponizi svoj nefs, a teško li se onome čiji nefs njega ponizi! O ti koji neprestano u svome srcu uvećavaš nefsanske želje i prohtjeve! Obnavljaj svoj iman, ali nemoj ga obnavljati samo jezikom! Koliko god da nevolje i tuga izgledaju teški, to su veliki nimeti za tebe. Najvrjedniji dunjalučki kapital, najslađa jela sa dunjalučke sofre, jesu poteškoće i neugodnosti – pa makar bili i gorki. Šta god da dođe od Uzvišenog Hakka, treba pokazati sabur i zahvaliti se. Žaliti se spram poteškoća i neugodnosti,...

Više...

Objavljeno u Br 103, Govor stanja

Lijek za bolesti

Lijek za bolesti

Jedan od šejhova nakšibendijsko-halidijskog tarikata, iz 19. vijeka, Ahmed Dijauddin Gumušhanevi, k.s., u svojoj risali pod nazivom „Deva’u’l-muslimi“ (Lijek za muslimana), kaže: Uzvišeni Allah je sigurno stvorio lijek za svaku bolest. Štaviše, naš Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Allah je stvorio lijek za svaku bolest, osim smrti.” (Buhari, Tibb, 1; Ahmed b.Hanbel, el-Musned, 1/413) Imam Tirmizi, rah., je rekao: “U hadisu su spomenute bolesti srca, ruha i tijela, kao i lijek za iste.” Poslanik, s.a.v.s., je rekao da je i džehalet (neznanje) bolest, a da je lijek u postavljanju pitanja alimima. Obznanio je i to da je cijeli Časni Kur’an lijek. Allahov govor je doista lijek za srčane bolesti poput neznanja i sumnje. Put spasa od nevolja i bolesti jeste strpljenje prije njihovog dolaska, a nakon što dođu, lijek je u istigfaru i nasuh tevbi (iskrenom pokajanju). Sve to je lahko onima kojima je Allah, dž.š., olakšao takvo postupanje a teško je onima koji su ostali lišeni Njegove pomoći. Sabur se postiže: strahom prilikom posezanja za grijehom, tefekkurom (promišljanjem), šutnjom...

Više...

Objavljeno u Br 103, Kolumna

Tri traga civilizacije

Tri traga civilizacije

Svaka civilizacija ima tri osnovna traga: poezija, arhitektura i muzika. Onako kako, gledajući otisak prsta, saznajemo identitet neke osobe, isto tako, gledajući u te tri grane umjetnosti saznajemo identitet neke civilizacije. Čak i kada ne bismo imali previše znanja o određenoj civilizaciji, gledajući djela pomenutih umjetnosti, stekli bismo generalni dojam o toj civilizaciji.Zbog čega kažemo da su tri traga civilizacije poezija, arhitektura i muzika? Zato što je: poezija muzika i arhitektura riječi arhitektura poezija i muzika građevina muzika poezija i arhitektura tonova Ista suština, različita manifestacija Možda se pitate kako je moguće da su prethodne tri komponente civilizacije toliko povezane. Možda razmišljate o tome kakve veze ima muzika koja nastaje uz tonove i instrumente sa arhitekturom koja se realizira kroz kamen, beton… Možete se pitati kakve veze imaju zgrade sa poezijom koja nastaje kao produkt harmonično nanizanih stihova. U suštini, te tri umjetnosti koje posmatramo kao potpuno neovisne, povezane su jedna sa drugom, štaviše, međusobno se isprepliću. Kako bi jedna pjesma, zgrada ili kompozicija bila umjetničko djelo, potrebno je...

Više...

Objavljeno u Br 103, Tefsir

Put onih kojima si milost Svoju darovao… (el-Fatiha)

Put onih kojima si milost Svoju darovao… (el-Fatiha)

 “Na Put onih kojima si milost Svoju darovao, a ne onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali, niti onih koji su zalutali.” (Fatiha, 7)  Jedna od dova koje svakodnevno izgovaramo na namazu dok učimo suru Fatihu, jeste dova Gospodaru da nas uputi na Put onih kojima je darovao Svoje blagodati a drži nas daleko od onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali i onih koji su zalutali. Svaki vjernik koji od Allaha, dž.š., traži da ga uputi na Put onih kojima je darovao blagodati, zapravo traži blagodati koje su njima date. A šta su to blagodati koje tražimo od Uzvišenog Allaha? Šta je to blagodat? Blagodat ili nimet, je svako lijepo stanje, u kojem se čovjek osjeća lijepo i prijatno. Postizanje svakog dobra i otklanjanje štete je ustvari blagodat, darovana od Gospodara svjetova. Allahove, dž.š., blagodati se u časnim ajetima spominju kao nešto što je neizmjerno, nepregledivo. Kadi Bejdavi, rah., kaže da su nimeti Gospodara neizmjerno veliki, i kao dokaz za to navodi Allahove, dž.š., riječi: “…i ako biste...

Više...