Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik

Objavljeno u Br 103, Tefsir

Put onih kojima si milost Svoju darovao… (el-Fatiha)

Put onih kojima si milost Svoju darovao… (el-Fatiha)

 “Na Put onih kojima si milost Svoju darovao, a ne onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali, niti onih koji su zalutali.” (Fatiha, 7)  Jedna od dova koje svakodnevno izgovaramo na namazu dok učimo suru Fatihu, jeste dova Gospodaru da nas uputi na Put onih kojima je darovao Svoje blagodati a drži nas daleko od onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali i onih koji su zalutali. Svaki vjernik koji od Allaha, dž.š., traži da ga uputi na Put onih kojima je darovao blagodati, zapravo traži blagodati koje su njima date. A šta su to blagodati koje tražimo od Uzvišenog Allaha? Šta je to blagodat? Blagodat ili nimet, je svako lijepo stanje, u kojem se čovjek osjeća lijepo i prijatno. Postizanje svakog dobra i otklanjanje štete je ustvari blagodat, darovana od Gospodara svjetova. Allahove, dž.š., blagodati se u časnim ajetima spominju kao nešto što je neizmjerno, nepregledivo. Kadi Bejdavi, rah., kaže da su nimeti Gospodara neizmjerno veliki, i kao dokaz za to navodi Allahove, dž.š., riječi: “…i ako biste...

Više...

Objavljeno u Br 103, Klasici tesavvufa

Tesavvuf i njegovo izvorište

Tesavvuf i njegovo izvorište

Ebu’l-Hasan el-Hudžviri, k.s., (preselio 465/1072) Izvodi iz djela “Kešfu’l-Mahdžub”  Uzvišeni Allah kaže: “A robovi Milostivoga su oni koji po Zemlji mirno hodaju, a kada ih bestidnici oslove, odgovaraju: ‘Mir vama!’” (Furkan, 63) Alimi koji su se bavili istraživanjem korijena riječi “sufija” mnogo su toga kazali i mnoge knjige napisali na tu temu. Prema jednoj grupi alima, sufije su dobile to ime zbog vunene odjeće (suf ) koju su oblačili. Drugi su kazali da su sljedbenici tesavvufa nazvani sufijama zbog toga što se uvijek nalaze u prvim redovima (u džamijama i u Allahovoj, dž.š., blizini). Neki pak kažu kako su sami sebi dali to ime zbog toga što su Ashabe Soffe, r.anhum, uzeli za svoje dostove. Neki su rekli da je riječ “sufija” izvedenica od riječi “safa”, međutim, ukoliko pogledamo u leksičko značenje tih riječi, ipak ćemo uočiti određenu razliku. Suštinski, “safa” (čistoća, radost) je nešto lijepo. Suprotno od toga je zamućenost, briga. Resulullah, s.a.v.s., je rekao: “Dunjalučka radost (safa) je nestala, ostala je tuga i briga.” (Buhari, Džihad, 111;...

Više...

Objavljeno u Br 103, Vjera i život

Porijeklo i porodično stablo

Porijeklo i porodično stablo

U islamskim društvima, pridaje se veliki značaj poznavanju porodične loze. Iako svako društvo, manje ili više, pridaje važnost poznavanju vlastitog porijekla i međusobnih prava pripadnika iste loze, u islamskim društvima posvećuje se posebna pažnja izradi porodičnog stabla u pisanom ili usmenom obliku. Čovjekovo porijeklo čini lanac rodbinskih veza, kako sa majčine tako i sa očeve strane. Dakle, lozu ili porijeklo čini krvna veza između članova istog porodičnog stabla. Ona se može računati od djeteta ka ocu, majci, nani, djedu… (odozdo prema gore), ili od djeda do unučeta, praunučeta itd. (odozgo prema dolje). Nastajanjem nove porodične zajednice, pored toga što nastaje nova loza, supružnici ujedinjuju i loze svojih nana i djedova. Na taj način, članovi porodice vežu se jedni sa drugima putem porodične loze. Islam pridaje veliki značaj porodičnim vezama. Osobe koje imaju zajedičko porodično porijeklo snose međusobne odgovornosti, kako po pitanju ahlaka tako i po pitanju određenih prava. Savremeno pravo, iako u dosta suženom obliku, priznaje međusobna prava pripadnika iste porodične loze. Poznavanje porodične loze  U islamskim društvima, pridaje...

Više...

Objavljeno u Br 103, Riječnik Kur'ana

Poslušni muhbit robovi

Poslušni muhbit robovi

Među robovima koje Allah, dž.š., voli, zacijelo su i muhbit ( ) robovi. U Časnome Kur’anu se riječ muhbit spominje u množini: muhbitīn. Također se u Kur’anu navode i neki glagoli porijeklom od istoga korijena: ahbetu i tuhbite. Pomenuta trilitera sastavljena od harfova: h, b, t posjeduje sljedeća značenja: biti ponizan, pokoran ili poslušan; biti stamena i čvrsta imana; biti poget (Kur’an-ı Kerim Lugatı, Timaş Yay., str. 161). Prema Ragibu Isfahaniju, ta riječ se može koristi i u značenjima blagosti i skromnosti. Ko su muhbit-robovi? Riječ muhbit se u Kur’anu spominje samo u jednome ajetu, 34. ajetu sure Hadždž. U narednome, 35. ajetu iste sure, navedene su četiri karaktersitike koje krase takve robove. “Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje. Vaš Bog je jedan Bog, zato se samo Njemu iskreno predajte! A radosnom viješću obraduj poslušne (muhbitin), čija srca, kad se Allah spomene, strah obuzme, i one koji strpljivo podnose nevolje koje ih zadese, i one koji...

Više...

Objavljeno u Br 103, Govor stanja

Govor stanja: Suze Ahmeda el-Haznevija, k.s.

Govor stanja: Suze Ahmeda el-Haznevija, k.s.

Šejh-Ahmed el-Haznevi, k.s., bio je kjamil muršid koji je mnogo volio da čita. Čim bi našao priliku, čitao bi djela o životima Sadat-i Kirama (Plemeniti prvaci). Kasnije bi na svojim sohbetima prepričavao događaje iz njihovih života, često ne mogavši zadržati suze. On je bio Allahov, dž.š., ponizni dost koji se bojao da, u poređenju s njima, nije dostojan da ga ljudi vole i da ga posjećuju. Dok je tako jednog dana zabrinut plakao, ugleda ga njegov sin Alauddin el-Haznevi, k.s., te ga upita zašto plače. Šejh-Ahmed, k.s., mu tada reče: “Sine moj! U očima ljudi koji neprestano dolaze u našu tekiju vidim zanos, muhabbet i želju za Allahovom, dž.š., blizinom, i ne mogu se suzdržati da ne plačem. Kako da ne plačem kada oni dolaze meni, iako sam ja najslabašniji i najveći fakir među njima. Ti si gledao, Ja sam vidio Jedan od prvih muslimana i veliki alim, Ibn Mes’ud, r.a., je ispričao: “Svako od vas će, kao što ostane sām spram punog mjeseca (kada noću izađe u pustinju),...

Više...

Objavljeno u Br 103

Šta je u tvome srcu?

Šta je u tvome srcu?

Jedan od tesavvufskih alima 17. vijeka, Abdullah b. Alevi el-Haddad, k.s., u svojoj knjizi pod naslovom „Risaletu adabi suluki’l-murid: Adabi murida“, o zaštiti od srčanih vesvesa i ružnog ahlaka govori na sljedeći način: Srce koje je mjesto nazara (pogleda) Uzvišenoga Gospodara, murid treba očistiti od usmjeravanja ka dunjalučkim željama, od mržnje i neprijateljstva, od varanja i nepoštenja spram muslimana te od gajenja ružnog mišljenja o muslimanima. Murid prema drugim muslimanima treba biti samilostan i blag te vjerovati da su svi muslimani dobri. Ono što voli sebi treba voljeti i svome bratu, a ono što ne voli, ne treba željeti ni da zadesi njegovog brata. Ej muridu! Znaj da srce može biti u takvom stanju nepokornosti da njegovi grijesi budu gori, ružniji i prljaviji od grijeha ostalih organa. Sve dok se srce ne očisti od takvih grijeha, ne može doći u stanje dostojno spoznaje Allaha, dž.š., i ljubavi prema Njemu Uzvišenome. Najgori grijesi srca su kibur (nadmenost), rijaluk (pretvaranje) i zavist. Kibur je pokazatelj krajnje manjkave pameti, neznanja i gluposti....

Više...