Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik

Objavljeno u Br 104, Govor stanja

Biti zajedno sa iskrenima

Biti zajedno sa iskrenima

Nefsanska tamnica Jedan od prvih sufija, Ebu’l Kasim Nasrabâdî, rah., ovako kaže: “Tvoj nefs te zarobio. Ukoliko uspiješ izaći i spasiti se iz nefsanske tamnice, postići ćeš vječnu sreću. Međutim, sve dok si zarobljen, ti si u tamnici patnje. Jedino što te može izbaviti iz te tamnice je istikamet (ustrajnost), jer Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ‘Budite na istikametu, jer nagrada za istikamet je nemjerljiva.’” (Ibn Madždže, Taharet, 4) (Bejheki, Kitabu’z-Zuhd) Zapali vatru aška!  Pir nakšibendijskog tarikata, Behauddin Šah-i Nakšibend, k.s., rekao je sljedeće: “Podučiti nekoga zikru jednako je kao dati mu kremen u ruke. A nakon toga, na muridu je da tim kremenom zapali vatru aška.” (Nedždet Tosun, Zikir ve Tefekkur) Dani i noći su riznice mu’mina. Njihova zarada je Džennet, a gubitak je Džehennem. (Bajezid Bistami, k.s) Smrt je otkup Vezano za hadis koji glasi: “Smrt je otkup za svakog vjernika.”, Hudždžetu’l-islam, Imam Gazali, rah., je rekao: “Tim riječima Allahov Poslanik, s.a.v.s., je želio reći sljedeće: ‘Istinski musliman i iskreni mu’min je onaj od čijih su ruku...

Više...

Objavljeno u Br 104, Mudrost

Kada se koprena neznanja podigne

Kada se koprena neznanja podigne

Veliki alim 11. stoljeća, poznat po nadimku Hudždžetu’l-islam (Dokaz islama), Imam Gazali, rah., u prvom dijelu svog djela Ihja ulumi’d-din (Oživljavanje vjerskih nauka), o velikom značaju ilma (znanja), napisao je sljedeće: Kada su Abdullaha b. Mubareka, k.s., upitali: “Ko su kjamil (potpuni) ljudi?”, on odgovori: “To su alimi.” Zatim ga upitaše: “Ko su istinski sultani?”, a on reče: “Zahidi (oni koji su svoja srca okrenuli od dunjaluka i predali ih Uzvišenome Gospodaru).” Onda ga upitaše: “Ko su ljudi niskoga stepena?”, a on odgovori: “To su oni koji koristeći vjeru zarađuju dunjalučki imetak.” Kao što vidimo, Abdullah b. Mubarek, k.s., kao potpunog čovjeka nije spomenuo nikog drugog sem alima, jer ono što odvaja čovjeka od životinje jeste znanje. Čovjeka čini čovjekom ono čime postiže časnost. Njegova časnost nije u snazi njegova tijela, jer deva je snažnija od njega. Njegova časnost nije niti u veličini tijela, jer slon je veći od njega. Njegova časnost nije ni u junaštvu, jer lav je hrabriji i ima više smjelosti. Časnost čovjeka nije ni u...

Više...

Objavljeno u Br 104, Uvodna riječ

I znanje ima svoje porijeklo

I znanje ima svoje porijeklo

Uzvišeni Gospodar u našoj presvijetloj Knjizi, Časnom Kur’anu, kaže: “Svi vjernici ne trebaju ići u boj. Neka se po nekoliko njih iz svake zajednice njihove potrudi da se upute u vjerske nauke i neka opominju narod svoj kad mu se vrate, da bi se Allaha pobojali.” (Tevbe, 122) A naš Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Kada Allah, dž.š., poželi podariti nekome dobro, učini ga fakihom u vjeri (posjednikom ispravnog shvatanja i življenja vjere).” (Buhari, Ilm, 10; Muslim, Imaret, 175; Tirmizi, Ilm, 4; Ibn Madždže, Mukaddime, 17) Nesumnjivo, kroz historiju islama, najveća borba muslimana bila je nastojanje da sačuvaju čistu vjeru koja im je dostavljena na potpun i savršen način. Neka je hvala Uzvišenome Gospodaru što su uspjeli u tome te i nama prenijeli časnu vjeru, islam. Naši alimi su podnosili mnoge poteškoće i žrtvovali su vlastite živote kako bi naučili, podučili druge i sačuvali svaki ajet naše Časne Knjige, svaki propis i sve što se tiče kur’anskog znanja. Isto tako, krajnje osjetljivo su postupali i kada je u pitanju sakupljanje...

Više...

Objavljeno u Br 104, Za pročitati

I znanje ima svoje porijeklo

I znanje ima svoje porijeklo

Uzvišeni Gospodar u našoj presvijetloj Knjizi, Časnom Kur’anu, kaže: “Svi vjernici ne trebaju ići u boj. Neka se po nekoliko njih iz svake zajednice njihove potrudi da se upute u vjerske nauke i neka opominju narod svoj kad mu se vrate, da bi se Allaha pobojali.” (Tevbe, 122) A naš Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Kada Allah, dž.š., poželi podariti nekome dobro, učini ga fakihom u vjeri (posjednikom ispravnog shvatanja i življenja vjere).” (Buhari, Ilm, 10; Muslim, Imaret, 175; Tirmizi, Ilm, 4; Ibn Madždže, Mukaddime, 17) Nesumnjivo, kroz historiju islama, najveća borba muslimana bila je nastojanje da sačuvaju čistu vjeru koja im je dostavljena na potpun i savršen način. Neka je hvala Uzvišenome Gospodaru što su uspjeli u tome te i nama prenijeli časnu vjeru, islam. Naši alimi su podnosili mnoge poteškoće i žrtvovali su vlastite živote kako bi naučili, podučili druge i sačuvali svaki ajet naše Časne Knjige, svaki propis i sve što se tiče kur’anskog znanja. Isto tako, krajnje osjetljivo su postupali i kada je u pitanju sakupljanje...

Više...

Objavljeno u Br 104, Časopis

Br. 104 Nemarni robovi

Br. 104 Nemarni robovi

Tema broja: NEMARNI ROBOVI Riječ urednika Mir sa samim sobom ili nemar? Najveća prepreka svakog čovjeka jeste on sām. Taj problematični dio naše ličnosti mi nazivamo nefsom čime se, barem malo, ograđujemo od njega. Ali, taj nefs jesmo ustvari mi! Mi smo ti koji ga najprije trebamo obuzdati, zaustaviti u lošim namjerama; ušutkati, spriječiti, ublažiti njegovu ljutnju te zaustaviti njegovu ljenost i podići ga na noge. Zatim, mi smo ti koji ga trebamo podvrgnuti duhovnome odgoju i čišćenju. Izgovor: “To je nefs!”, nije način da skinemo teret sa naših leđa. Osim toga, takvo postupanje niti priliči islamu, niti ljudskosti… Preodgojiti nefs i postići prethodno navedeno je moguće. Da nije tako, to bi značilo da se od nas traži nešto što prevazilazi naše mogućnosti. Međutim, šta ako pod utjecajem kulture “mira sa samim sobom” ostanemo indolentni na sva naša stanja koja uzrokuju prijekor i srdžbu Uzvišenog Allaha? Šta da činimo ukoliko postanemo od onih koji su zaboravili na svoje nefsove, koji su zaboravili na sebe?! Allah, dž.š., nas u Časnom...

Više...