Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik

Objavljeno u Br 104, Tema Broja

Oni koji su zaboravili sebe

Oni koji su zaboravili sebe

Da bismo znali šta je to što smo zaboravili, potrebno je najprije da se upoznamo sami sa sobom. Ko smo mi? Šta je prvo što pomislimo kada kažemo čovjek? Šta su naše vrijednosti, suština? Koje je naše mjesto i uloga u kosmosu? Čovjek je biće u kojem su sadržane dvije dimenzije; materijalna i duhovna. Materijalna dimenzija, koju čini tijelo i sve što je materijalno, naziva se još i zahir (pojavno), a duhovna, batin (skriveno). Materijalna ili zahirska strana čovjeka sačinjena je od četiri osnovna elementa, a to su zemlja, voda, vatra i vazduh. Nazivamo je još i alemu’l-halk (svijet materijalnog), svijet sebeba (uzroka), svijet postajanja i nestajanja, itd. Duhovna ili batinska dimenzija čovjeka sastoji se od duhovnih dragulja (lataifa). Ruh, srce, razum i drugi lataifi su dio tog svijeta. Ona se još naziva i svijet melekuta, svijet gajba (nevidljivog), svijet hakikata, svijet tajni. Ahiret pripada toj dimenziji. Čovjek svojim ruhom pripada svijetu melekuta a tijelom svijetu materije. Jedna ga strana podiže ka višim a druga vuče ka nižim svjetovima....

Više...

Objavljeno u Br 104, Latice ružičnjaka

Svaki dah jedan dragulj

Svaki dah jedan dragulj

Jedan od Sadat-i Kirama (Plemenitih prvaka) Šejh-Muhammed Dijauddin, k.s., poznat po nadimku Hazret-i Sani, po pitanju dunjaluka i Ahireta kaže sljedeće: Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Dunjaluk i Ahiret su poput dvije supruge, ako je jedna zadovoljna, druga se ljuti.” Dunjaluk je zadovoljan čovjekom ukoliko se on pokori nefsanskim prohtjevima i šejtanskim vesvesama koje se pojavljuju u njegovome srcu. Drugim riječima, dunjaluk je zadovoljan kada se čovjek prepusti udovoljavanju prohtijeva kao što su: jelo, piće, gibet (ogovaranje), zavist, haram pogled, prisvajanje tuđeg imetka, pretvaranje, samodopadljivost, nadmenost, mržnja i sl. Mnogo će se kajati onaj ko svoj nefs prepusti tim ružnim osobinama, koje će ga upropastiti, a ne sprječava ga od nepokornosti Allahu, dž.š. Zadovoljstvo Ahireta ogleda se u slijeđenju naredbi i savjeta Allahovog Miljenika, s.a.v.s., odnosno u izvršavanju onoga što je Šerijatom naređeno i izbjegavanju onoga što je zabranjeno. Onaj ko želi sreću na dunjaluku i na Ahiretu, ko strahuje od poniženja na dunjaluku i na Ahiretu, neka postupa u skladu sa propisima presvijetlog Šerijata. O moj brate! Kao...

Više...

Objavljeno u Br 104, Tefsir

Munafici (licemjeri) jedno govore, drugo misle

Munafici (licemjeri) jedno govore, drugo misle

“Ima ljudi koji govore ‘Vjerujemo u Allaha i onaj svijet!’ – a oni nisu vjernici. Oni nastoje prevariti Allaha i one koji vjeruju, a oni, i ne znajući samo sebe varaju”. (El-Bekara, 8-9) Časni ajeti sure Bekara, čije smo značenje prethodno naveli, objavljeni su u Medini, a povod je bila skupina munafika. U vezi sa tim pitanjem ulema je jednoglasna. Nesretnici koji sačinjavaše spomenutu skupinu bili su Abdullah b. Ubej, na čelu, zatim Ibn Kušerdi, Džedd ibn Kajs i još neki koji se povedoše za njima. Uzvišeni Allah je Svoga Poslanika, s.a.v.s., obavijestio o njima, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., je upozorio i neke od časnih ashaba, r.anhum. Munafici su aktivno učestvovali u svim javnim vjerskim aktivnostima muslimana, a intrige i spletke su smišljali tajno. Uporedo s tim, prijateljevali su sa nevjernicima koji su činili manjinu, ali iz mržnje i neprijateljstva prema Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i vjernicima, odbijali su da prihvate vjerovanje. (Elmalılı Hamdi Yazır, Hak Dini Kur’an Dili; Ebu’l-Lejs Semerkandi, Tefsiru’l- Kur’an) Termin “nas” upotrijebljen u osmom ajetu sure...

Više...

Objavljeno u Br 104, Hadis

Fitna, čišćenje i kazna

Fitna, čišćenje i kazna

„Allahu moj! Tebi se utječem od fitne vatre, od azaba vatre, od kaburskog azaba, od fitne kabura, od zla bogatstva (posjedovanja onog za čime ne postoji potreba), od zla fitne siromaštva (ovisnosti o drugome) i od Dedždžalovog zla. O Allahu moj! Speri moje grijehe vodama snijega i leda. Kao što čistiš bijelu odjeću od nečisti, tako i moje srce učini čistim od grijeha. Kao što si udaljio istok od zapada, tako udalji i mene od grijeha. Allahu moj! Tebi se utječem od ljenosti, od nemoći u starosti, od grijeha i duga.“ (Buhari, Da’vat, 38, 4 18 2, 44; Muslim; Zikr i Dova, 49) Riječ “fitna”, jedan je od termina koji se mnogo spominje u Časnom Kur’anu i Sunnetu. Ta riječ se često spominje u časnim hadisima, a u Časnom Kur’anu spominje se oko šezdeset puta. Zbog toga, ona zaslužuje da zastanemo na njoj i posvetimo joj pažnju. Imam Sujuti, rah., kao značenja ove riječi navodi: širk, zastranjivanje, ubijanje, sputavanje, skretanje s puta, izgovor, grijeh, bolest, ibret, kazna, kušnja, patnja,...

Više...

Objavljeno u Br 104

Koji zikr je najbolji?

Koji zikr je najbolji?

Veliki mutesavvif 19. stoljeća, Muhammed b. Abdullah el-Hani, k.s., u svome djelu „Behdžetu’s-senijje: Nakšibendijski adabi”, o vrijednosti skrivenog zikra kaže: Zikr se može činiti i jezikom i srcem. To je na sljedeći način objasnio Imam Nevevi, k.s., u svome djelu el-Ezkar: “Zikr se može činiti jezikom i srcem, a najvrjedniji zikr je onaj koji se čini i jezikom i srcem. Ukoliko se čini samo jezikom ili samo srcem, onda je zikr srcem vrjedniji od zikra jezikom.” Bilo da se radi o srčanom ili zikru koji se čini jezikom, za obje vrste zikra postoje dokazi u Časnom Kur’anu i u Sunnetu. Velikani nakšibendijskog puta odabrali su hafi, dakle, skriveni zikr. Oni su to učinili shodno dokazima iz Časnog Kur’ana i Sunneta. Ovo su njihova uporišta iz Časnog Kur’ana: “I spominji Gospodara svoga ujutro i navečer u sebi, ponizno i sa strahopoštovanjem i ne podižući jako glas, i ne budi bezbrižan.“ (A’raf, 205) “Molite se ponizno i u sebi Gospodaru svome, ne voli On one koji se previše glasno mole.” (A’raf,...

Više...

Objavljeno u Br 104, Vjera i život

Lično mišljenje i hakikat (istina)  

Lično mišljenje i hakikat (istina)  

Možda ste čuli za šaljivu pripovijetku o Nasrudinhodži: Dvojica komšija su imali određeni nesporazum, pa jedan dođe kod Nasrudin-hodže i iznese mu svoje argumente. Hodža mu na to reče: “U pravu si!” Nakon kratkog vremena i drugi komšija svrati kod Nasrudin-hodže te i on ispriča isti događaj, ali iz vlastite tačke gledišta. Hodža i njemu reče: “U pravu si!” Hodžina žena koja je u susjednoj sobi čula njihove razgovore, nije mogla izdržati pa reče: “Ej Hodža, obojicu si saslušao i obojici si rekao da su u pravu. Zar ne bi trebao jedan biti u krivu ukoliko je drugi u pravu?” Hodža malo razmisli a onda reče: “Tako mi Allaha, hanuma i ti si u pravu!”. Pripovijetke Nasrudin-hodže nisu samo šale preko kojih treba olahko preći. One u sebi sadrže mudre poruke. Stoga, ova šaljiva pripovijetka govori o tome kako različiti pogledi na istu stvar otvaraju put različitim stavovima. Ukazuje i na to da čak i ukoliko se ti stavovi međusobno kose, u svakom od njih se može naći nešto...

Više...