Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik

Objavljeno u Br 106, Tema Broja

Vrijeme muslimana

Vrijeme muslimana

U 5. ajetu sure Junus Uzvišeni Allah nam obznanjuje da je “Mjesecu položaj odredio da bismo znali broj godina i računanje”. Time nam Gospodar poručuje da je računanje vremena prema Mjesecu najpravilniji i poretku stvaranja najpodesniji oblik računanja. U 36. ajetu sure Tevba također je istaknuto da godina ima 12 mjeseci te da su 4 od njih sveti u kojima je zabranjeno ratovanje. U posljednjoj godini svoga života, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Uistinu je vrijeme (računanje vremena) vraćeno u prvobitni oblik, kada je Gospodar tek stvorio nebesa i Zemlju. Godina ima 12 mjeseci, u četiri od njih je zabranjeno ratovanje, tri su jedan za drugim; zulka’de, zulhidždže i muharrem, a četvrti je redžeb Mudarovih sinova, između džumadelahira i ša’bana.” (Buhari, Bed’u’l-Halk: 2) Obzirom da je navedenim ajetima i hadisom obznanjeno ono što je već bilo poznato, može se steći dojam da ajeti samo potvrđuju već poznatu činjenicu, ali, nije baš tako. Istina je da su Arapi još od doba Ibrahima, a.s., vrijeme računali prema Mjesecu i bili upoznati...

Više...

Objavljeno u Br 106, Latice ružičnjaka

Ličnost Mevlane Halida, k.s.

Ličnost Mevlane Halida, k.s.

U djelu o nakšibendijskim muršidima pod nazivom “Hadaiku’l-Verdijje”, halifa Mevlane Halida, k.s., Abdulmedžid Hani, k.s., o ličnosti Mevlane Halida Bagdadija, k.s., (o njegovom liku i pojavi) bilježi sljedeće: “Naš muršid, Mevlana Halid, k.s., bio je impozantna ličnost. Njegov izgled je budio poštovanje kod ljudi. Bio je visok i svijetle puti, a na licu mu je bilo blago rumenilo. Njegova kosa i oči bili su crne boje, nos mu je bio povijen, a trepavice duge. Imao je prilično duge ruke. Njegovo držanje je bilo dostojanstveno, impozantnije od držanja lava. Vrlo lijepo se oblačio. Nikada nije izlazio pred narod bez saruka i štapa. Bio je velikan, častan, samilostan i velikodušan. Obavljao je posao iršada (ukazivanje na Pravi put) baš onako kako treba. Ljudi su ga uvijek viđali zauzetim jednim od sljedećih poslova: podučavanjem, ibadetom, zikrom, posjećivanjem bolesnika ili posjećivanjem alima, naročito velikana koji dolaze iz loze Allahova Poslanika, s.a.v.s…” Esad Sahib koji je sakupio pisma Mevlane Halida, k.s., prenosi nam njegov opis, onako kako ga je izrekao Allame Šihabuddin Muhammed Alusi:...

Više...

Objavljeno u Br 106, Klasici tesavvufa

Čistoća i abdest

Čistoća i abdest

Izvodi iz djela “Kešfu’l-Mahdžub” Ebu’l-Hasan el-Hudžviri, k.s., (preselio 465/1072) Čistoća i abdest Prvi farz za roba, nakon što povjeruje i zadobije iman, jeste uzimanje abdesta, kako bi mogao klanjati namaz. Shodno Šerijatu – Allahovom, dž.š., zakonu, abdest podrazumijeva potiranje glave (mesh), čišćenje tijela od nečistoća ili stanja džunupluka, pranje organa abdesta po tri puta, odnosno, ukoliko nema vode, ili se voda ne može koristiti, uzimanje tejemuma. Treba znati da postoje dvije vrste čistoće. Prva je zahirska čistoća (čistoća tijela), a druga, batinska čistoća (čistoća srca). Kao što bez čistoće tijela namaz ne može biti ispravan, tako ni razumijevanje (ma’rifet) ne može biti ispravno bez čistoće srca. Za čišćenje tijela potrebna je voda koja je Šerijatom okarakterisana kao čista. Ne može se uzeti abdest zamućenom, prljavom niti korištenom vodom. Tako je i kada je u pitanju čistoća srca – potrebno je iskreno i čisto tevhidsko vjerovanje. Pomućenim i nepotpunim vjerovanjem ne može se postići čistoća srca. Iz tog razloga, sufije su uvijek pazile na zahirsku čistoću, kao i na čisto...

Više...

Objavljeno u Br 106, Tefsir

Allahov, dž.š., halifa (namjesnik) na Zemlji

Allahov, dž.š., halifa (namjesnik) na Zemlji

 “A kada Gospodar tvoj reče melekima: ‘Ja ću na Zemlji namjesnika postaviti!’ – oni rekoše: ‘Zar će Ti namjesnik biti onaj koji će na njoj nered činiti i krv prolijevati? A mi Tebe veličamo i hvalimo i kako Tebi dolikuje štujemo’. On reče: ‘Ja znam ono što vi ne znate.’” (Bekara, 30) U 30. ajetu sure Bekara, prenesen je razgovor između Uzvišenog Stvoritelja i melekā, gdje je istaknuta Allahova, dž.š., volja, određenje, vezano za prvo stvaranje čovjeka. U knjigama tefsira, o spomenutom ajetu su napisana vrlo opširna tumačenja. Veliki mufessir Elmalılı Hamdi Yazır, rah., u tefsiru “Hak Dini Kur’an Dili” kaže: “O Muhammede! O sine Ademov! Ne zaboravi da je tvoj Gospodar obznanio melekima Svoju volju i rekao: ‘Uistinu ću Ja stvoriti namjesnika na Zemlji’, što znači: podarit ću mu neke ovlasti, od Svoje volje, snage i sifata, i on će Meni u čast, kao Moj vekil (opunomoćenik) i nosioc dijela tesarrufa, izvršavati moje propise i držati ih živim. On u tome neće biti sām; propise neće sprovoditi u...

Više...

Objavljeno u Br 106, Kolumna

Kuda idemo?

Kuda idemo?

Cilj današnjeg čovjeka više nije u tome da živi vjeru uz znanje, edeb, iskrenost i bogobojaznost, a razumijevanje vjere po vlastitom nahođenju neprestano se širi i propagira. Kako bi se zadobila vlast i moć, danas se svakojake greške smatraju dozvoljenim. A broj onih koji uspijevaju ostati daleko od te smutnje, svaki dan je sve manji i manji. Nedavno mi je jedan moj prijatelj, profesor filozofije, tokom razgovra rekao: “Kada je sultan Fatih želio postati derviš, Šejh-Vefa, k.s., ga je odbio.” Dobro, to je tačno. Ali zamislite sada s čim je on povezao taj pronicljivi postupak: “Vefa, k.s., je ustvari pokazao svoj kibur (nadmenost). Time je zapravo Fatihu želio poručiti: ‘Istinska vlast nije tvoja, nego je moja.’” Kada sam to čuo, ukočio sam se od zaprepaštenja. Koliko smo samo skloni da sve tumačimo iz ugla moći, koristi, pozicije i novca! Čak i taj moj prijatelj, vjernik, takvo jedno dobročinstvo smatrao je nedjelom. Umjesto da takav postupak Vefaa, k.s., uzima za primjer dobra, umjesto da cijeni iman, iskrenost i odanost Allahu,...

Više...

Objavljeno u Br 106, Vjera i život

Sabur

Sabur

Neophodno je da čovjek svoj ahlak ukrasi saburom. Kada znamo da nas na kraju puta čeka dobar i lijep ishod, odvažno koračamo tim putem, kakve god poteškoće da nas zadese. A zar ima boljeg puta od onog na čijem kraju je Džennet? Jedna od osobina svojstvenih muslimanu te jedna od blagodati lijepog islamskog ahlaka jeste strpljenje. Strpljenje je jedna od najistaknutijih osobina vjerovjesnikā, a.s., i evlija. Stoga svaki mu’min treba da svoj ahlak ukrasi osobinom strpljenja. Riječ “sabur” nosi značenja: spriječiti, zarobiti, biti snažan i otporan, a kao vjerski pojam podrazumijeva izdržljivost spram nevolja, bježanje od nepokornosti i zuluma, čuvanje lijepog edeba prilikom iščekivanja konačnog ishoda od Uzvišenog Allaha. Jedan od velikih evlija, Zunun Misri, k.s., sabur opisuje na sljedeći način: “Sabur znači udaljiti se od djelā koja nisu u skladu sa Allahovim, dž.š., naredbama, očuvati smirenost srca u tegobama, ne žaliti se i ne jadati se, te smatrati sebe bogatim čak i u stanju siromaštva.” U Časnom Kur’anu nalaze se mnogi ajeti koji podstiču vjernike na strpljenje. U...

Više...