Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik




Izdvojeni tekstovi

Zanemarena vrijednost sultana Fatiha

Objavljeno u Br 103, Mudrost

Sultan Mehmed Fatih jedna je od najvećih ličnosti u historiji islama. On je ličnost koja je bila dostojna pohvale Poslanika, s.a.v.s., vojskovođa koji je obrisao sa historijske scene Bizantijsko carstvo sa 1100 godina dugom vladavinom, vladar koji je sa svojih 25 pohoda zavrijedio poštovanje svojih prijatelja i neprijatelja te Osmanskoj državi pridružio 18 novih zemalja. Nesvakidašnja ličnost Sultan Mehmed Fatih posjedovao je iznimno snažan karakter i odlučnost, nepokolebljivo je sprovodio u djelo svaku svoju odluku. Nije tolerisao ni najmanje pogrešne postupke koji bi oslabili vladanje državom, i znao je sakriti vlastite emocije u državnim poslovima. Kako u odlukama vezanim za unutrašnju politiku, tako i onim koje su se ticale...

Rizaluk

Objavljeno u Br 103, Riznica mudrosti

“Rizaluk” (zadovoljstvo) je pojam koji u tesavvufu ima veliku važnost i predstavlja suštinu lijepog ahlaka. Leksičko značenje tog termina jeste: biti zadovoljan, voljeti i ne prigovarati. Hakikatska dimenzija zadovoljstva odražava se u tome da rob biva u svakom stanju zadovoljan Uzvišenim Allahom. Naš Poslanik, s.a.v.s., u jednoj dovi tražio je ovakvu vrstu zadovoljstva: “Allahu moj! Molim Te da mi podariš zadovoljstvo Tvojom odredbom i Tvojim određenjem.” U Časnom Kur’anu, Uzvišeni Allah kaže: “Njih nagrada u Gospodara njihova čeka; edenski vrtovi kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno i zauvijek boraviti; Allah će biti njima zadovoljan, a i oni će biti Njime zadovoljni. To će biti za onoga...

Zikr je tvrđava mu’mina

Objavljeno u Br 103, Sohbet

U Časnom Kur’anu Uzvišeni Hakk kaže: “O vjernici, često Allaha spominjite i hvalite.” (Ahzab, 41) Tumačeći navedeni ajet, mufesiri su kazali kako on nosi poruku za roba da treba mnogo činiti zikr; na svakom mjestu, na kopnu, u zraku i na moru; u svakom stanju, u bolesti, zdravlju, obilju i neimaštini; te u svakom životnom razdoblju. Uzvišeni Allah također kaže: “Sjećajte se vi Mene, i Ja ću se vas sjetiti.” (El-Bekara, 152) Allah, dž.š., se ne sjeća roba spominjanjem njegovog imena, već na način da ukoliko je rob koji Njega Uzvišenog spominje griješan, onda ga se Allah, dž.š., sjeća tako što mu oprašta, ukoliko je bolestan, On Uzvišeni ga...

Savjeti Sejjida Tahe, k.s.

Objavljeno u Br 103, Latice ružičnjaka

Sejjid Taha, k.s., je bio amidžić Sejjid Abdullaha, k.s., uglednog halife Mevlane Halida Bagdadija, k.s. Nakon što je njegov amidža Sejjid Abdullah, k.s., preselio sa ovog svijeta, Sejjid Taha, k.s., preuzeo je hizmet iršada (odgajanja ljudi) u tekiji u blizini rijeke Hakkari. Za vrijeme njegovog iršada halidijski tarikat proširio se na širokom području, od Anadolije do Irana, od Kafkaza do Bagdada. Navest ćemo samo neke od mudrosti Sejjida Tahe el-Hakkarija, k.s., koje su zapisali i prenijeli njegove halife i muridi: Blago li se onome ko ponizi svoj nefs, a teško li se onome čiji nefs njega ponizi! O ti koji neprestano u svome srcu uvećavaš nefsanske želje i prohtjeve!...

Lijek za bolesti

Objavljeno u Br 103, Govor stanja

Jedan od šejhova nakšibendijsko-halidijskog tarikata, iz 19. vijeka, Ahmed Dijauddin Gumušhanevi, k.s., u svojoj risali pod nazivom „Deva’u’l-muslimi“ (Lijek za muslimana), kaže: Uzvišeni Allah je sigurno stvorio lijek za svaku bolest. Štaviše, naš Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Allah je stvorio lijek za svaku bolest, osim smrti.” (Buhari, Tibb, 1; Ahmed b.Hanbel, el-Musned, 1/413) Imam Tirmizi, rah., je rekao: “U hadisu su spomenute bolesti srca, ruha i tijela, kao i lijek za iste.” Poslanik, s.a.v.s., je rekao da je i džehalet (neznanje) bolest, a da je lijek u postavljanju pitanja alimima. Obznanio je i to da je cijeli Časni Kur’an lijek. Allahov govor je doista lijek za srčane bolesti poput...

Tri traga civilizacije

Objavljeno u Br 103, Kolumna

Svaka civilizacija ima tri osnovna traga: poezija, arhitektura i muzika. Onako kako, gledajući otisak prsta, saznajemo identitet neke osobe, isto tako, gledajući u te tri grane umjetnosti saznajemo identitet neke civilizacije. Čak i kada ne bismo imali previše znanja o određenoj civilizaciji, gledajući djela pomenutih umjetnosti, stekli bismo generalni dojam o toj civilizaciji.Zbog čega kažemo da su tri traga civilizacije poezija, arhitektura i muzika? Zato što je: poezija muzika i arhitektura riječi arhitektura poezija i muzika građevina muzika poezija i arhitektura tonova Ista suština, različita manifestacija Možda se pitate kako je moguće da su prethodne tri komponente civilizacije toliko povezane. Možda razmišljate o tome kakve veze ima muzika koja...

Put onih kojima si milost Svoju darovao… (el-Fatiha)

Objavljeno u Br 103, Tefsir

 “Na Put onih kojima si milost Svoju darovao, a ne onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali, niti onih koji su zalutali.” (Fatiha, 7)  Jedna od dova koje svakodnevno izgovaramo na namazu dok učimo suru Fatihu, jeste dova Gospodaru da nas uputi na Put onih kojima je darovao Svoje blagodati a drži nas daleko od onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali i onih koji su zalutali. Svaki vjernik koji od Allaha, dž.š., traži da ga uputi na Put onih kojima je darovao blagodati, zapravo traži blagodati koje su njima date. A šta su to blagodati koje tražimo od Uzvišenog Allaha? Šta je to blagodat? Blagodat ili nimet, je...

Tesavvuf i njegovo izvorište

Objavljeno u Br 103, Klasici tesavvufa

Ebu’l-Hasan el-Hudžviri, k.s., (preselio 465/1072) Izvodi iz djela “Kešfu’l-Mahdžub”  Uzvišeni Allah kaže: “A robovi Milostivoga su oni koji po Zemlji mirno hodaju, a kada ih bestidnici oslove, odgovaraju: ‘Mir vama!’” (Furkan, 63) Alimi koji su se bavili istraživanjem korijena riječi “sufija” mnogo su toga kazali i mnoge knjige napisali na tu temu. Prema jednoj grupi alima, sufije su dobile to ime zbog vunene odjeće (suf ) koju su oblačili. Drugi su kazali da su sljedbenici tesavvufa nazvani sufijama zbog toga što se uvijek nalaze u prvim redovima (u džamijama i u Allahovoj, dž.š., blizini). Neki pak kažu kako su sami sebi dali to ime zbog toga što su Ashabe...