Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik

Objavljeno u Br 101, Zdravlje

Šta znači zdrava ishrana?

Šta znači zdrava ishrana?

Veliki dio svjetske populacije, pored pretilosti, pati od brojnih tegoba prouzrokovanih neuravnoteženom i nezdravom ishranom. Pri spomenu zdrave ishrane, najprije nam naumpada konzumiranje zdravih namirnica, međutim, postoji mnoštvo detalja koji mnogo doprinose pravilnoj ishrani. Neke od najočitijih greški koje su ujedno i najčešći uzročnici mnogobrojnih bolesti jesu prejedanje, prečesti obroci, konzumiranje nezdravih namirnica i nedovoljno žvakanje hrane.

PREJEDANJE ŠTETI ORGANIZMU

 Naš Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Prejedanje je u osnovi svake bolesti.” Tim riječima, skrenuo je pažnju na to da je pretjerano unošenje hrane u organizam uzrok bolesti. Kako bi preradio preveliku količinu pojedene hrane, ljudskom organizmu je potrebno mnogo više enzima nego prilikom prerade normalnih količina hrane. Tada srce radi četiri puta napornije, a organi koji omogućavaju varenje, odlaganje i filtriranje pojedenih namirnica, zamaraju se i iscrpljuju. Krv iz preopterećenih sudova, smanjuje svoj protok do te mjere da ne može u potpunosti dovesti hranjive materije do tkiva. Zbog toga nedovoljno nahranjena tkiva, šalju mozgu signal “Mi smo gladni!” A mozak signalizira potrebni porast apetita kako bi omogućio da dovoljno hrane dođe do tkiva. Kako se nastavlja taj začarani krug, tako se množe i kile i bolesti. Zbog toga čovjekova memorija slabi, srce se umara, tijelo biva tromo, a koncentracija opada. Uz sve navedeno, treba znati i to da nam naša vjera savjetuje da malo jedemo, da ustanemo od sofre prije nego što osjetimo sitost te da dnevno imamo dva obroka.

KAKO BISTE BILI ZDRAVI DOBRO SAŽVAČITE HRANU

U ustima, na dnu svakog zuba, postoje dvije tačke akupunkture. Te tačke analiziraju zalogaj koji žvačemo i šalju informacije mozgu. Mozak zatim, shodno dobivenim informacijama, programira odgovarajući sistem varenja. Zbog toga, što više žvačemo hranu to naš mozak kvalitetnije može pripremiti probavni sistem za varenje. A ukoliko premalo žvačemo to biva uzrokom većeg unosa hrane. Višestruko žvakanje zalogaja olakšava rad želuca, pankreasa, jetre i crijeva, smanjuje period varenja, pomaže u kontrolisanju tjelesne težine i olakšava tegobe određenih bolesti.

ŠTETNOST PROIZVODA KOJI SADRŽE VJEŠTAČKE DODATKE

U današnjem vremenu, prehrambena industrija je toliko napredovala da u prodavnicama možemo pronaći sve što poželimo, pa čak i već izrezano i oprano povrće. Ma koliko bezazleno i hranjivo djelovali svi ti dugoročni proizvodi koji nam se nude, vještački dodaci koje sadrže, uveliko prijete našem zdravlju. Proizvodi puni vještačkih dodataka mogu prouzrokovati: alergije, manjak koncentracije, nesanicu, depresiju, glavobolju, migrenu, kožne probleme, poremećaje ponašanja kod djece, hiperaktivnost i još mnoštvo poremećaja. Dr. Aidin Salih, u svojoj knjizi “Tragom izgubljenog lijeka”, vezano za tu temu 54kaže: “Osoba koja ne vidi nikakvu smetnju u korištenju gotove hrane, svaki dan u svoj organizam unosi oko 2000 različitih vještačkih dodataka. Neki od njih su: zaslađivači, arome, humektanti, sredstva za očuvanje vlažnosti, konzervansi, boje i razni emulgatori. Proizvođači su dužni na ambalaži proizvoda navesti spisak vještačkih dodataka. Međutim, proizvođači su dužni navesti samo one sastojke koji se nalaze u njihovom proizvodu, a ne i sastojke materija koje su koristili prilikom proizvodnje tog istog proizvoda. Naprimjer, ukoliko pekar u proizvodnji određenog pekarskog proizvoda koristi vodu, germu, ulje, jaja, sol i šećer, on je dužan te iste sastojke navesti na ambalaži svog proizvoda, ali nije dužan navesti dodatke koji su sadržani u germi, šećeru ili ulju koje je koristio.” Dr. Aidin Salih kao dodatni primjer navodi paketić žvaka na kojem je kao jedan od sastojaka navedena “gumena baza”, a u sebi sadrži; kaučuk, vosak, antioksidante, elastomer, vinil polimer, parafin, vještačke zaslađivače i mnoštvo drugih neprirodnih dodataka. Dakle, na ambalažama piše “gumena baza”, ali ne piše to da ljudi u svoj organizam zapravo unose kaučuk.

KOLIKO JE ZDRAVO ZAGRIJAVATI OSTATKE OBROKA?

 Svježe voće i povrće posjeduje velike hranjive vrijednosti zbog energije koju dobiva od sunca. Međutim, utjecaj toplote nije jednako dobar kada je upitanju termički obrađeno voće ili povrće. Nakon termičke obrade, namirnice gube dio hranjive vrijednosti i tečnost, zbog čega nisu jednako zdrave kao kada su u sirovom stanju. Stoga je vrlo bitno naglasiti činjenicu da povrće treba što više konzumirati u sirovom stanju a što manje termički obrađeno. Uz to, mnogo je više štete nego koristi u konzumiranju podgrijanih obroka. Suštinski sastav podgrijane hrane se mijenja, njena probava je otežana i povrh svega, može poprimiti kancerogena svojstva.

OBRATITE PAŽNJU NA KOMBINIRANJE NAMIRNICA

Postoje određena pravila prilikom samog jedenja hrane, a bitna su za naše zdravlje. Nije ispravno miješati različite namirnice i jesti ih istovremeno, jer svaka namirnica zahtijeva drugačije enzime koji će utjecati na njeno varenje. Naprimjer sljedeće namirnice su u suprotnosti po pitanju enzima koje zahtijevaju: ugljikohidrati i proteini, mliječni proizvodi i riba, različite vrste mesa (junetina i piletina, crveno meso i riba), različite vrste masti (čvrste i tečne masti). Kada miješamo namirnice koje zahtijevaju suprotne enzime, hrana truhne u našem organizmu i prouzrokuje mu štetu. Hrana koja nije svarena i koja je istruhla prouzrokuje začepljenje krvnih žila, gasove u crijevima, slabljenje organizma te povećava ljenost i pospanost.

 

Časopis Semerkand, br. 101, Zdravlje