• Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Semerkand
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate
Semerkand
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate
Semerkand
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate

Ebu’l-Hasan el-Hudžviri, k.s.

17. Oktobra 2018.
in Br 101, Klasici tesavvufa
0 0
0
Home Za pročitati Magazin Br 101

Alim koji zauzima veoma važno mjesto u historiji tesavvufa, Hudžviri, k.s., rodio se u Gazni. Iz podataka koje je naveo o sebi saznajemo da je za svoga života obišao oblasti Sirije, Turkestana, Džurdžana, Kazvina, Indije, Iraka, Huzistana, Azerbejdžana, Horasana i Transoksanije. Obilazeći spomenute oblasti imao je priliku da se upozna sa velikim sufijama toga vremena.

Njegovo najpoznatije djelo je “Kešfu’l-Mahdžub” (Otkrivanje skrivenog). To djelo je prva knjiga koja sistematski obrađuje teme koje se dotiču tesavvufske misli i djela. U djelu su najprije obrađene teme ilma, fakra i zuhda, suštinske osobine tesavvufa, oblačenje hrke, te stavovi poznatih sufija po pitanju fakra i sufizma. Nakon tema vezanih za sufizam, u djelu su izloženi opisi iz života prve četvorice halifa, r.anhum, opisi iz života ehlibejtskih imama, i opisi iz života velikih zahida iz generacije tabi’ina, kao i opisi iz života drugih sufija.

Započinjući pisanje djela “Kešfu’l-Mahdžub”

Gospodaru moj, olakšaj mi i omogući da upotpunim! Hvala Allahu Veličanstvenom, Koji otkri tajne Svoga carstva evlijama Svojim, i Koji obznani tajne Svoje moći bliskim prijateljima Svojim, i proli krv zaljubljenih sabljom slave Svoje i pusti srca znalaca da kušaju sreću jedinstva Njegova! On je Taj Koji mrtva srca oživljava nurom spoznaje, ponovo im daje život, ispunjen spokojem ma’rifeta, očitujući im Svoja imena. Neka je salavat i selam Njegovom vjerovjesniku Muhammedu, njegovoj porodici, ashabima i časnim suprugama.

Šejh-Ebu’l-Hasan Hudžviri kaže: Prije pisanja ovog djela posvetio sam se istihari. Iz srca sam izbrisao sve skrivene namjere moga nefsa. Odlučno sam se posvetio knjizi, kako biste posredstvom nje u potpunosti ostvarili vaše namjere i želje na putu Hakka. Dao sam joj ime “Kešfu’l-Mahdžub” i molim Uzvišenog Allaha za pomoć kako bih je uspješno upotpunio i završio. Odričem se svoje snage u riječima i djelu. Uspjeh je samo od Allaha, dž.š. Kao što kazah na početku “posvetio sam se istihari”, što znači da želim ispoštovati adab koji nam Uzvišeni Allah nalaže. On Uzvišeni je i Svome Pejgamberu, s.a.v.s., i njegovim ashabima, r.anhum, naredio put istihare riječima: “Kada hoćeš učiti Kur’an, zatraži od Allaha zaštitu od šejtana prokletog.” (Nahl, 98).

Riječi “isti’aza”, “istihara” i “isti’ana” – utjecanje Allahu, dž.š., spomenute u ajetu, imaju značenje traženja od Allaha, dž.š., onoga što je hajr. A sve riječi kojima se traži pomoć od Allaha, dž.š., zapravo iskazuju našu molbu i prepuštanje poslova Uzvišenom Hakku, u čemu je spas od svake vrste propasti. Ashabi, r.anhum, prenose da ih je Pejgamber, s.a.v.s., podučio praktikovanju istihare, kao što ih je podučio i Časnom Kur’anu.

Ukoliko čovjek zna da dobro i hajr koje donese neko djelo nisu rezultat i nisu uslovljeni trudom i zalaganjem roba, Allah, dž.š., će ga sačuvati od utjecaja nefsa i njegove nadmoći u svakom stanju. Podarit će mu i obznaniti ono što je za njega korisno i dobro. Naime, sve što se robu dogodi – dobro i loše – dogodi se Allahovom, dž.š., odredbom, a On Uzvišeni najbolje zna ono što je korisno za roba i ono što će ga očistiti. Stoga, zar ima drugog izlaza nego li pomiriti se sa Allahovom, dž.š., odredbom i zatražiti pomoć od Njega? Zbog svega toga, na početku svakog posla, potrebno je učiniti istiharu. Nadati se je da će Uzvišeni Allah zahvaljujući tome sačuvati roba od opasnosti, štete i nedaća. A uspjeh je svakako od Allaha, dž.š. Kada sam kazao “iz srca sam izbrisao sve skrivene namjere moga nefsa”, želio sam reći sljedeće: Iz svakog posla u koji se umiješaju nefsanske namjere i želje, nestaje bereket. Takav posao čovjeka odvodi sa Pravog puta i pretvara se u njegovu okupaciju, zbog koje, kao da se stalno vrti u mjestu. To pak može rezultirati na dva načina: Nefs, ili će ostvariti svoje želje i prohtjeve ili to neće biti u stanju. Ukoliko se ostvare njegove želje, pa upravo u tome i jeste njegova propast.

Ne postoji drugi ključ koji otvara džehennemska vrata, doli ostvarenje nefsanskih prohtjeva. Kada se ne ostvare nefsanski prohtjevi, to je uglavnom zbog toga što budu izbrisani iz srca roba. U tome i jeste spas za nefsa. Također, nema drugog ključa koji otvara džennetska vrata, doli obuzdavanja nefsanskih želja i prohtjeva. Tako nam poručuje i Uzvišeni Allah u Časnom Kur’anu: “A onome koji je pred dostojanstvom Gospodara svoga strepio i dušu od prohtjeva uzdržao Džennet će boravište biti sigurno.” (Nazi’at, 40-41) Nefsanski prohtjevi u djelu znače da je čovjek učinio djelo sa ciljem nečeg drugog, a ne Allahovog, dž.š., zadovoljstva ili da ga je učinio sa namjerom da spasi svoj nefs od kazne. Kao što je poznato, sebičnost nefsa nema granica, a njegove namjere su skrivene. Knjizi sam dao naziv “Kešfu’l-Mahdžub”, iz sljedećeg razloga: Naziv knjige treba odražavati njen sadržaj. Kada posjednici besireta (srčanog vida) čuju naziv knjige, treba da razumiju o čemu ona govori. Svi ljudi, izuzev Allahovih, dž.š., evlija i tarikatskih velikana, lišeni su razumijevanja prefinjenosti ilahi hakikata (božanske Istine). Zbog toga što knjiga obrađuje teme kojima se objašnjava Pravi put, obrazlaže tesavvufske izreke i riječi, i što ljudima uklanja perdu koja im onemogućava da vide ilahi hakikat, nije bilo prikladno da joj dam neki drugi naziv.

Dvije vrste zastora

Sa stanovišta hakikata (istine) kešf (otkrovenje) za onoga koji je “mahdžub – zastrt” je propast, dok je za posjednika kešfa zastor propast. Zbog toga što onaj koji je udaljen ne može podnijeti blizinu, a onaj koji je blizu ne može podnijeti udaljenost. Kada govorimo o zastoru (hidžabu), reći ćemo da postoje dvije vrste. Prva vrsta je “hidžab-i rejn” (“rejn” znači biti potamnjelog srca, kako je spomenuto u suri Mutaffifun, 14). Utječemo se Allahu, dž.š., od takvog hidžaba jer takav hidžab je trajan, nikada ne bude podignut. Druga vrsta je “hidžab-i gajn” (“gajn” znači oblak). Takav hidžab s lahkoćom biva uklonjen. Objašnjenje je sljedeće: Za roba čiji je zat zastrt od Uzvišenog Hakka, hak (istina) i batil (laž) bivaju jednakim. Drugi slučaj je kada su robovi sifati, a ne njegov zat, zastrti od Uzvišenog Hakka. Priroda takvog roba, njegov sirr (tajna) i ruh stalno su u potrazi za Hakkom i bježe od batila.

Iz svega navedenog zaključujemo da je zatî hidžab, kojeg još nazivamo i “rejnî”, hidžab koji se nikada ne uklanja. Termin “rejn” o kome ovdje govorimo dolazi u istom značenju kao i riječi “hatm” (zapečatiti) i “tab” (usvojiti nešto kao dio naravi). O tome nam Uzvišeni Allah u Časnom Kur’anu kaže: “A nije tako! Ono što su radili prekrilo je srca njihova.” (Mutaffifun, 14); “Onima koji neće da vjeruju doista je svejedno–opominjao ih ti ili ne opominjao–oni neće vjerovati.” (Bekara, 6). Razlog tome objasnio je sljedećim ajetima: “Allah je zapečatio srca njihova i uši njihove…” (Bekara, 7); “To su oni čija je srca i sluh i vid Allah zapečatio, i oni su zaista nemarni” (Nahl, 108). Sifatî hidžab, kojeg još nazivamo i “gajnî”, iako nije uvijek podignut, u određenim vremenima njegovo podizanje je moguće. U principu, mijenjanje čovjekovog zata i bića, veoma se rijetko i teško događa, stoga je nemoguće izjednačiti “rejnî” i “gajnî” hidžab. A mijenjanje sifata je moguće. U pogledu značenja termina “rejn” i “gajn” postoje prefinjeni i suptilni išareti (ukazi) šejhova našeg puta. Naprimjer, Džunejd, k.s., je kazao: “Rejn je od ‘vatanata’, a gajn je od ‘hatarata’.” Vatan (domovina) podrazumijeva mjesto, odnosno ono što je trajno, dok “hatarat” podrazumijeva hal, nešto što je prolazno.

Primjer toga je sljedeći: Koliko god da se okupi majstora kako bi uglačali kamen, oni nikada od njega ne mogu napraviti ogledalo. Ali zaprljano ogledao, uz pomoć pribora za poliranje, veoma lahko vraća prvobitni sjaj. Uzrok tome jeste to što je kamen u svojoj suštini taman i zagasit, dok je suština ogledala blještavilo i sjaj. Ono što je trajno jeste suština, a sifati koji su nastali kasnije, ne mogu se posmatrati sa aspekta trajnosti. Ovu knjigu pišem upravo zato da bih doprinijeo glačanju srca zastrtih “gajn-i hidžabom”. U takvim srcima može se pronaći dragulj od nura Uzvišenog Gospodara. Zahvaljujući bereketu čitanja knjige, može se desiti da bude uklonjen hidžab sa takvih srca, čime bi smisao pronašla put do hakikata. Oni koji su u svojoj biti naklonjeni poricanju Hakka i činjenju onoga što je batil, nikada neće pronaći put do Allahovih, dž.š., dokaza i onih koji Njega svjedoče. U ovoj knjizi za njih nema nikakve koristi.

Izvodi iz djela “Kešfu’l Mahdžub”

Semerkand, br. 101, Klasici tesavvufa

Oznake: el-Hudžviriklasici tesavvufa
ShareTweet

Slični tekstovi

El-Minhadžu ‘s-seni Adabi šejha sejjida Abdulhakima el-Husejnija
Ahlak

El-Minhadžu ‘s-seni Adabi šejha sejjida Abdulhakima el-Husejnija

Stepen vilajeta (evlijaluka)
Br 129

Stepen vilajeta (evlijaluka)

Poštivanje prava Uzvišenog Allaha
Br 128

Poštivanje prava Uzvišenog Allaha

Sufijski adabi prijateljstva i sohbeta
Br 127

Sufijski adabi prijateljstva i sohbeta

Sufijski adabi bračnog života
Br 126

Sufijski adabi bračnog života

Neophodnost i vrste edeba
Br 124

Neophodnost i vrste edeba

Sljedeći post
Samo Tebi i samo od Tebe…

Samo Tebi i samo od Tebe...

Please login to join discussion
CREATOR: gd-jpeg v1.0 (using IJG JPEG v80), quality = 82
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate

Zadnje objavljeno

  • Br. 197 Dova – razgovor srca s Gospodarom
  • Br. 193 Naše srce – naš istinski dom
  • Br. 192 Ono što pričamo, pišemo i dijelimo
  • Br. 191 Pogrešno shvatani pojmovi
  • Br. 190 Kada će ovo poniženje završiti
  • Br. 189 Dobar i loš primjer
  • El-Minhadžu ‘s-seni Adabi šejha sejjida Abdulhakima el-Husejnija
  • Br. 188 Čednost i stid
  • Br. 187 Akšemseddin – Duhovni osvajač Istanbula
  • Br. 186 Uzvišenom Allahu se pokoravamo
  • Br. 185 Zulum
  • Br. 184 Uspomene i sjećanja Gavs-i Sanija, kaddesallahu sirrehu
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Semerkand.ba

KONTAKT

Viber

Facebook Messenger

Kontakt forma

 

Najčitanije

Ko su šehidi? Šta je mekam šehadeta?

Svako živo biće će smrt okusiti

Salavat i selam

Ko nam je prijatelj?

Šta nam govori sura Fatiha?

Šta nam donosi musafir?

Da li su uvećani limfni čvorovi znak bolesti?

Duhovni odgoj u islamu

Pretplata i kupovina

Najnovije

Br. 197 Dova – razgovor srca s Gospodarom

Br. 193 Naše srce – naš istinski dom

Br. 192 Ono što pričamo, pišemo i dijelimo

Br. 191 Pogrešno shvatani pojmovi

Br. 190 Kada će ovo poniženje završiti

Br. 189 Dobar i loš primjer

El-Minhadžu ‘s-seni Adabi šejha sejjida Abdulhakima el-Husejnija

Br. 188 Čednost i stid

Br. 187 Akšemseddin – Duhovni osvajač Istanbula

Iz knjige Duhovni odgoj u islamu

Šta je ihsan?

Šta je tesavvuf?

Tri temelja vjere: Iman, Islam i Ihsan

Šta je Islam?

Vjerovanje u Allaha dž.š. i Njegove sifate

Šta je tarikat i mešreb?

Kako postići stepen ihsana?

Osnove vjerovanja

Bejat – uvod, svrha, historijat, dokazi

© 2020 Semerkand

Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt

© 2020 Semerkand

Login to your account below

Forgotten Password?

Fill the forms bellow to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In