• Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Semerkand
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate
Semerkand
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate
Semerkand
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate

Tri zapovjedi i tri zabrane

29. Maja 2020.
in Br 111, Tefsir
0 0
0
Home Za pročitati Magazin Br 111

„Allah zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro čini, i da se bližnjima udjeljuje, a razvrat, i nasilje, i sve što je odvratno, zabranjuje; da pouku primite, On vas savjetuje.“ (Nahl, 90)

Pravednost znači da čovjek svoje tijelo, ruh i dunjalučki imetak, kao poklone od Uzvišenog Allaha, koristi sa ciljem postizanja Njegova zadovoljstva i približavanja Njemu, te da sa istim ciljem čini djela u skladu sa Njegovim propisima. Nabrojane blagodati koristiti u druge svrhe je zulum.

Uzvišeni Allah u gore navedenom ajetu naređuje robovima da izvršavaju svoje odgovornosti i da uporedo s tim paze na edeb i ahlak. Gledano sa tog aspekta, ajet obuhvata najvažnije elemente ahlaka, važan je putokaz svim ljudima, i uslov za sreću i spas cijele zajednice. „O ljudi! Allah vam naređuje da budete pravedni kako ne biste ni sebi ni drugima činili nepravdu.“

Pravda, prema sebi i drugima

Pravda je mjera, srednji put –  put između pretjerivanja i zapostavljanja. I to je nešto čega se potrebno držati u svemu. Pravednost znači staviti svaku stvar na njeno mjesto – mjesto kojem pripada. Drugim riječima, to je suprotnost zulumu (nepravda). Pravda je kao kazaljka na vagi, tačka između viška i manjka. Zbog toga se za pravdu koristi još i izraz „mizan“ ili „mjera“.

Uzvišeni Allah u Časnom Kur'anu kaže: „I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu.“ (Bekara, 143)

Ajet nas upozorava da Muhammedov, s.a.v.s., ummet u svakoj situaciji treba čuvati pravdu i držati se daleko od svake krajnosti.

Zapovijed kojom se nalaže pravednost, mufessiri su protumačili na sljedeći način:

„Budite pravedni, najprije prema sebi. Zatim, u odnosu prema Allahu, dž.š., potom prema drugim ljudima i stvorenjima. Ni u čemu ne pretjerujte niti zaostajte. Držite se uvijek srednjeg puta, i pazite na prava drugih. Nikada, ne prisvajajte tuđe pravo i ne činite zulum. Dajite drugom ono što mu pripada.

U pogledu vjerovanja u Allaha, dž.š., prigrlite tevhid, čuvajte srednji put, tj. budite vjerovanja Ehl-i Sunneta. To je pravednost u odnosu prema Uzvišenom Gospodaru.

Budite pravedni i u pogledu činjenja djelā i ibadeta. Pažljivo čuvajte granice halala i harama, i nikada ne izostavljajte farz i vadžib djela. Ali, isto tako, nikada se u potpunosti ne povlačite od dunjaluka, kao što to čine monasi. To je pravednost prema nefsu.

Ne napuštajte pravednost ni u pogledu ahlaka. Držite se srednjeg puta; između škrtosti i rasipništva pronađite mjeru darežljivosti, između nasilja i kukavičluka pronađite hrabrost, i postupajte shodno tome. To je pravednost prema sebi.

U časnom ajetu je upotrijebljenja riječ „'adl“ i prevedena kao „pravednost“, međutim to je vrlo oskudan prijevod u odnosu na značenja koja nosi. U islamskim izvorima nabrojana su najljepša značenja i definicije:

„'Adl“ znači da čovjek svoje tijelo, ruh i dunjalučki imetak, kao poklone od Uzvišenog Allaha, koristi sa ciljem postizanja Njegova zadovoljstva i približavanja Njemu, te da sa istim ciljem čini djela u skladu sa Njegovim propisima. Nabrojane blagodati koristiti u druge svrhe je zulum.“ (Nedžmuddin Kubra, et-Te'vilatu ‘n-Nedžmijje)

Ihsan – stepen kemala (upotpunjenje) islama

Druga Allahova, dž.š., zapovijed spomenuta u ajetu jeste „ihsan“ (dobročinstvo). Posjednik ihsana se naziva muhsin. Riječ ihsan ima dvojako značenje: raditi nešto na lijep način, činiti dobročinstvo.

Drugo značenje je nama poznatije i rasprostranjenije. Međutim, ispravno je i jedno i drugo.

Ihsan obuhvata ibadete, dobročinstva i sva dobra djela. U to se ubrajaju ibadeti i djela koja činimo radi Allaha, dž.š., i djela koja smo dužni činiti u odnosu s drugim ljudima.

Ihsan u ibadetu je da činimo više nego što smo obavezani farzom. Također, ihsan je da djela izvršavamo sa hušuom (skrušenost) i ihlasom. Dakle, ihsan je sve ono što uvećava vrijednost naših djela i što ih uljepšava.

U ihsan se ubraja i samilostan odnos prema Allahovim, dž.š., stvorenjima. Fudajl b. Ijad, rah., je rekao: „Ako neko u svim poslovima postupa sa ihsanom, ali se prema kokoški ne odnosi lijepo, takav čovjek nije muhsin.“

Ihsan ujedno znači i stepen mušahede (posmatranje). U poznatom hadisu sa Džibrilom, a.s., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Ihsan je da robuješ Allahu kao da Ga vidiš (budna srca u stanju mušahede), jer iako ti Njega ne vidiš, On tebe uistinu vidi.“ (Buhari, Iman, 37; Muslim, Iman, 57; Ebu Davud, Sunnet, 16), i to je zapravo najljepša definicija ihsana.

Prethodno spomenutom mušahedom, ne aludira se na posmatranje Gospodara očima. Mušaheda podrazumijeva okretanje Stvoritelju cijelim bićem i prekidanje srčane veze sa svime što odvodi od Njega, nedavanje mjesta u srcu ničemu drugom osim Njemu. Na taj mekam rob dolazi nakon što sa ihsanom postigne stabilnost u robovanju.

Ukratko, ihsan možemo definisati na sljedeći način:

Čovjek ne treba da se zadovolji samo ispunjavanjem farzova i vadžiba, nego treba nastojati dosegnuti vrhunac u pokornosti i vrlinama, najprije u odnosu prema Allahu, dž.š., zatim prema svojoj bližoj i daljoj okolini, potom svim ljudima, kosmosu i svemu što je stvoreno u njemu.

Ihsan nije obavezna dužnost, to je vrlina koja je vrjednija i od pravde. Međutim, u socijalnom životu pravda je važnija i prioritetnija od ihsana, jer, kao što rekoše alimi „Zemlja i nebesa opstoje pravdom.“

Koliko mjesto pravda ima kod Uzvišenog Allaha, možemo vidjeti iz sljedećeg hadisa:

„Oni koji kada presuđuju, presuđuju pravedno, koji su pravedni prema porodici i onima koji su u njihovoj zaštiti, na Sudnjem danu će biti na prijestoljima od nura.“ (Muslim, Imare, 18)

Pomaganje rodbini

U 90. ajetu sure Nahl, kao i u mnogim drugim ajetima, Allah, dž.š., naređuje udjeljivanje rodbini, tj. naređuje da im pružimo pomoć koja je u datom trenutku potrebna.

Naredba iz ajeta se prvenstveno odnosi na posjećivanje rodbine, a zatim podrazumijeva darežljivost i toleranciju u odnosu s njima. Takav odnos prema rodbini je zapravo ihsan, a Uzvišeni Allah ga spominje zasebno kako bi naglasio važnost i vrijednost čuvanja rodbinskih veza.

To je božanska zapovijed koja obuhvata svaku vrstu dobročinstva prema rodbini i čuvanje njihovih prava. Činjenica na koju treba obratiti posebnu pažnju jeste to da Uzvišeni Gospodar u ajetu nije precizirao šta trebamo dati rodbini. Takvo izražavanje ukazuje na to da je obaveza pomaganja i davanja rodbini sveopća. Ukoliko je moguće, treba ih pomoći materijalno, a ako pak nismo u mogućnosti, onda dovom, zijaretom, lijepom riječju, savjetom itd. I to su samo neki od vidova pomoći koju smo obavezni pružiti svojim bližnjim. Najmanja pomoć je poselamiti ih i uzvratiti na njihov selam.

Čak i ako se desi da od rodbine doživimo neugodnosti poput nepravde, zavisti i slično, ne smijemo prekidati vezu s njima. Unatoč tome, dužni smo održavati rodbinske veze. (Abdulkerim el-Kušejri, Letaifu ‘l-Išarat)

Održavanje rodbinskih veza je uzrok uvećanja opskrbe, produžava život i jedno je od djela koja veoma brzo daju plodove. Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže:

„Dobročinstvo koje najbrže urodi plodom jeste pažnja prema rodbini. Zulum za koji najbrže dolazi kazna je prekidanje rodbinskih veza.“ (Ebu Davud, Edeb, 51)

Prekidanje rodbinske veze je haram i izaziva Allahovu, dž.š., srdžbu. Meleki rahmeta se udaljavaju od osobe koja prekida rodbinske veze. Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., je rekao:

„Svakog petka čovjekova djela bivaju predočena Uzvišenom Gospodaru. Djela onih koji ne čuvaju rodbinske veze se ne primaju.“ (Ahmed b. Hanbel, Musned, II, 484)

U tefsiru Bahru ‘l-Medid o navedenom ajetu je rečeno i sljedeće:

„Zapovijed udjeljivanja rodbini se odnosi i na bližnje po vjeri. Oni su naša braća po vjeri koju volimo radi Allaha, dž.š., i dužni smo da ih pomognemo onda kada im je to potrebno. Dužni smo da ih posavjetujemo i radimo za njihov spas i uputu.“

U djelu „Te'vilatu ‘n-Nedžmijje“ Nedžmeddin Kubra, k.s., u komentaru spomenutog dijela ajeta, pojašnjava ko ima prioritet po pitanju dobročinstva prema rodbini, pa kaže: „Tvoj bližnji, koji ti je najbliži od svih je tvoj nefs. Dobročinstvo prema njemu je da ga odvratiš od zla i usmjeriš ka Gospodaru svjetova.“

Tri zabrane:  razvrat, nasilje i sve što je odvratno

U vezi sa tri zabrane koje Gospodar spominje u ajetu, Fahruddin Razi, rah., kaže:

„Uzvišeni Allah je čovjeku, kao posjedniku nefsa, dao četiri vrste kuveta (snaga). Jedna je životinjska – to je spolni nagon; druga je destruktivna – to je snaga srdžbe; treća je šejtanska – uobrazilja; i četvrta je melekska – akl (razum). Četvrtu, tj. meleksku snagu u čovjeku nije potrebno odgajati. To je dragulj, svojstven melekima. Strast, ukoliko se nastoji zadovoljiti izvan granica Šerijata, onda je to razvrat. Srdžba – snaga koja ruši i uništava, neprestano čovjeku zadaje muke i vodi ga u zlo, i to je nešto što nesumnjivo ne voli niko od ljudi. Nasilje je plod prekomjerne snage srdžbe.

Šejtanska ili snaga imaginacije u čovjeku, neprestano ga navodi da ljude gleda sa visine. Poziva ga liderstvu i superiornosti. To je ono što se u ajetu podrazumijeva pod terminom „bagj“. Značenje te riječi je činjenje zuluma prema ljudima, nipodaštavajući ih i prezirući.

Vezano za temu o kojoj govorimo, riječi velikana tesavvufa zavrjeđuju veliku pažnju. Oni su kazali kako je od tri navedene snage, najslabija snaga strasti. Srednja je snaga srdžbe, a najdominantnija je snaga imaginacije. Uzvišeni Allah ih je upravo zato spomenuo sljedećim redoslijedom: prvo je spomenuo razvrat kao plod snage strasti, zatim, nasilje kao plod snage srdžbe, a potom sve što je odvratno kao plod snage imaginacije. S osvrtom na taj redoslijed, tefsir ajeta glasi:

O ljudi! On je Halik, Hakim, odvraća vas od razvrata. Zabranjuje, bestidnost, laž, potvoru, olahko shvatanje Šerijata, slijeđenje prohtijeva i slična djela. To su najružnija stanja u koja čovjek može zapasti.

Mnogo se treba čuvati postupaka koji nanose štetu čovjekovoj čistoći i ljepoti, koji skrnave njegovu čast, dostojanstvo i čednost. Ne samo da ih je zabranjeno činiti nego im se zabranjeno približavati. Velike su opasnosti sadržane u takvim djelima. Jer, razvrat nesumnjivo vodi u propast, lišava čovjeka Allahove, dž.š., milosti i vodi ga u Džehennem. Kako god svako dobro djelo otvara vrata prema Džennetu, isto tako svaki haram vodi ka kufru i Džehennemu. (Ragib el-Isfahani, el-Mufredat; Ismail Hakki Bursevi, Ruhu ‘l-Bejan; Ibn ‘Adžibe el-Haseni, Bahru ‘l-Medid; Hafizuddin Abdullah b. Ahmed en-Nesefi, Tefsir; Omer Nasuhi Bilmen, Kur'an-i Kerim'in Türkçe Meal-i Alisi ve Tefsiri)

Uzvišeni Allah zabranjuje nasilje. Nasilje je, po vjeri zabranjeno, a prema razumu ružno i neprihvatljivo. Zbog toga ga treba izbjegavati koliko god je moguće. U nasilje se ubraja i zavist, gibet (ogovaranje), nekontrolisana srdžba i ljutnja, i sve ono što je izvan granica edeba. (Elmalılı Hamdi Yazır, Hak Dini Kur'an Dili; Ruhu ‘l-Bejan; Kur'an-i Kerim'in Türkçe Meal-i Alisi ve Tefsiri)

Uzvišeni Allah zabranjuje i obijest. Zabranjuje da se prema ljudima odnosimo nadmeno i grubo, da ih bespravno okrivljujemo, napadamo, istražujemo njihove mahane, da ostavljamo istinu a povodimo se za neistinom. Prema mišljenju sufija, zabrana se odnosi i na oslanjanje na nekog drugog osim na Allaha, dž.š.

Obijest je gubljenje mjere i orijentacije u slijeđenju nefsa, i uznemiravanje ljudi jezikom i rukama. Nadmenost prema ljudima je sprovođenje vlastite volje nad njima, silom i beskompromisno. Sve su to plodovi snage imaginacije koja potječe od šejtana.

Sve negativne osobine kod čovjeka, obuhvaćene su trima zabranama spomenutim u ajetu. Svako zlo kod čovjeka proizilazi iz tri spomenute snage – strasti, srdžbe i uobrazilje. Zbog toga je Ibn Mes'ud, r.a., za navedeni ajet rekao:

„To je najopsežniji ajet, u njemu su sadržana sva dobra i sva zla.“ (Taberi, Džamiu ‘l-Bejan; Ruhu ‘l-Bejan; Bahru ‘l-Medid; Kur'an-i Kerim'in Türkçe Meal-i Alisi ve Tefsiri)

Ako rezimiramo sve navedeno, možemo reći:

„O ljudi, vi koji živite kao jedna zajednica! Uzvišeni Gospodar vas savjetuje, kako biste razmislili i shvatili koliko su za vas važne spomenute naredbe i zabrane, te kako biste svoje postupanje uskladili prema njima. Spas i dobrobit cijelog čovječanstva proistječu iz pridržavanja spomenutih zapovijedi i zabrana.“ (Ruhu ‘l-Bejan; Kur'an-i Kerim'in Türkçe Meal-i Alisi ve Tefsiri)

 

Časopsis Semerkand, br. 111, Tefsir

Oznake: zabrane
ShareTweet

Slični tekstovi

Zašto smo stvoreni?
Br 131

Zašto smo stvoreni?

Sura Ihlas, jedan ajet – tri mekama
Br 130

Sura Ihlas, jedan ajet – tri mekama

Velika zabluda
Br 129

Velika zabluda

Zikr (spominjanje) i fikr (razmišljanje)
Br 128

Zikr (spominjanje) i fikr (razmišljanje)

Sura „en-Nas“
Br 127

Sura „en-Nas“

Dove, poklon u noći Miradža
Br 126

Dove, poklon u noći Miradža

Sljedeći post
Put melameta (prijekor, osuda)

Put melameta (prijekor, osuda)

CREATOR: gd-jpeg v1.0 (using IJG JPEG v80), quality = 82
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate

Zadnje objavljeno

  • Neka televizijske serije ne budu uzrok kajanja!
  • Ko je najveća neznalica?
  • Br. 170 Priprema za najvažnije putovanje
  • Hadže-Muhammed Baba Semmasi, k.s.
  • Br. 170 Živimo ono u šta vjerujemo
  • Zašto smo stvoreni?
  • O mjesecu Redžebu i Noći začeća (Lejletu’r-regaib)
  • Mjesec Redžeb i Lejle-i regaib
  • Kada vam dođe neka vijest…
  • Br. 169 Odgovornost iršada
  • Stanja, snovi i djela
  • Ko je u tvom srcu?
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Semerkand.ba

KONTAKT

Viber

Facebook Messenger

Kontakt forma

 

Najčitanije

Ko su šehidi? Šta je mekam šehadeta?

Ko nam je prijatelj?

Jetimi – emanet od Allaha, dž.š., i Poslanika, s.a.v.s.

Pretplata i kupovina

Svako živo biće će smrt okusiti

Šta nam donosi musafir?

Šta je ihsan?

Br. 170 Živimo ono u šta vjerujemo

Duhovni odgoj u islamu

Najnovije

Neka televizijske serije ne budu uzrok kajanja!

Ko je najveća neznalica?

Br. 170 Priprema za najvažnije putovanje

Hadže-Muhammed Baba Semmasi, k.s.

Br. 170 Živimo ono u šta vjerujemo

Zašto smo stvoreni?

O mjesecu Redžebu i Noći začeća (Lejletu’r-regaib)

Mjesec Redžeb i Lejle-i regaib

Kada vam dođe neka vijest…

Iz knjige Duhovni odgoj u islamu

Šta je ihsan?

Šta je tesavvuf?

Tri temelja vjere: Iman, Islam i Ihsan

Šta je tarikat i mešreb?

Vjerovanje u Allaha dž.š. i Njegove sifate

Kako postići stepen ihsana?

Šta je Islam?

Bejat – uvod, svrha, historijat, dokazi

Osnove vjerovanja

© 2020 Semerkand

Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt

© 2020 Semerkand

Login to your account below

Forgotten Password?

Fill the forms bellow to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In