• Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Semerkand
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate
Semerkand
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate
Semerkand
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate

Odmor i relaksacija

31. Maja 2013.
in Br 54, Sejjid Mubarek, Uvodna riječ, Vjera i život
0 0
0
Home Za pročitati Magazin Br 54

Sejjid Mübarek Erol | Br 54 – UVODNA RIJEČ

Koliko je važno raditi, važno je i odmoriti se, opustiti i relaksirati. Odlazak na odmor je aktivnost za koju ljudska priroda ima potrebu, kako zbog otklanjanje umora tako i zbog skupljanja energije i podsticaja za još plodonosniji rad, naročito jer uslovi savremenog života u kojem se nalazimo zahtijevaju neophodan odmor, opuštanje i relaksaciju u granicama dozvoljenog.

Raditi isti posao sa istim ljudima pod istim uslovima, pa čak i biti na istom mjestu tokom cijele godine, kod čovjeka može proizvesti zamor, dosadu i prezasićenost. Zbog toga, ljudi čiji su uslovi rada monotoni osjećaju još veću potrebu za promjenom. Odmor i opuštanje su uvijek išli uz potrebe kao što su jelo, piće i spavanje. Pored kratkotrajnog odmora kojeg upražnjava svakodnevno, čovjek osjeća potrebu i za dužim odmorom.

Odmor i opuštanje predstavljaju mogućnost da se riješimo stresa posebno u industrijaliziranim urbanim mogućnost bijega od određene sredine i jednog monotonog života koji traje čitavu godinu. Daju nam mogućnost da nadoknadimo izgubljenu fi zičku i umnu snagu, snagu za nastavak rada i zdrav život. Zbog toga, odmor i opuštanje kao osnovna potreba svakog pojedinca u današnji vakat su postala obaveza, tj. neophodnost kad je u pitanju sveopće dobro i radna korist.

Pa dobro, kakva je onda situacija za pobožne ljude, nas muslimane? Kako se muslimani opuštaju, relaksiraju, šta za njih predstavlja odmor?

Prema nekim ljudima, odmor i zabava trebaju biti izvan granica života jednog muslimana, jer smatraju da su odmor i zabava postupak trošenja vremena uprazno, daleko od ozbiljnosti i da ne dolikuju muslimanima.

Međutim, za muslimane odmor, opuštanje i zabava se ne mogu posmatrati kao trošenje vremena uprazno. Baš suprotno, musliman je svjestan da i u zabavi, odmoru i opuštanju neće odstupiti od svog robovanja, dakle neće napustiti robovanje pa otići na odmor. On zna da će ga to robovanje kojeg se čvrsto drži na dunjaluku odvesti, u nekom smislu, u vječnu zabavu i odmor.

Bez sumnje da muslimanu nije prikladno prepustiti se zabavi do te mjere da zaboravi svoje vjerske obaveze. Ali dok se zabavlja, dok šeta i posmatra, dok je u raznim društvenim aktivnostima, čovjeku je omogućeno da živi svoj vjerski život. Ozbiljnost i zabavu, rad i odmor u isto vrijeme treba zamišljati kao da jedno drugo upotpunjuju i podstiču. Inače, i rad uprazno i odmor od kojih nema koristi za čovjekov dunjaluk i ahiret su jedna te ista stvar.

Moderna sredstva komunikacije su tako reći svijet donijeli u naše domove. Zahvaljujući tim spravama predočeni su nam dunjalučki nimeti i ljepote, a postale su i uzrokom da čovjek uzdahne, govoreći: “Kamo sreće da i ja mogu biti tamo.” U više od 15 ajeta u Kur’an-i Kerimu se preporučuje da hodimo zemljom i da je posmatramo, sve sa ciljem da shvatimo, istražimo i vidimo šta se na njoj dešava. Uzvišeni Gospodar kaže: “Reci: ‘Putujte po svijetu da vidite šta je On iz ničega stvorio. I, Allah će to, poslije, po drugi put stvoriti. Allah, zaista, sve može’” (el- Ankebut, 20).

Dok se u aktivnostima poput raznih zabava, takmičenja i sporta oslobađamo stresa i uzimamo motivaciju, na našim odmorima treba biti mjesta i za učenje novih stvari, obogaćivanje iskustva, ili formiranje nove društvene sredine na način da se obiđu nova mjesta i upoznaju nova lica.

Tako se iskoristi prilika i vide zemaljske ljepote i ostaci prošlih civilizacija te iz njih uzme pouka (ibret), kao što je i preporučeno u mnogim ajetima.

Poznato je da je ponos svijeta hz. Muhammed, s.a.v.s., povremeno organizovao takmičenja u gađanju ili u konjskim trkama, da je nagrađivao pobjednike. Zna se i da su vjerski prikladna, pa i vjerom podsticana takmičenja ove vrste – na takvim takmičenjima “bivaju prisutni meleci” (Ebu Davud, Nesai, Tirmizi).

Naznačeno je da je ponos svijeta Pejgamber, s.a.v.s, u bajramima koji su dani odmaranja, zabave i veselja, shodno tadašnjim prilikama, uslovima i razumijevanju zabave, dozvoljavao udaranje u def i učenje ilahija, da je zajedno sa hz. Aišom, r.a., posmatrao izvedbu uz koplja koju su Habešije bili priredili, pa i slučaj kad je hz. Ebu Bekr, r.a., htio da spriječi robinje govoreći im: “Kako možete raditi tako neprikladne stvari u društvu Pejgambera?”, kojeg je Poslanik, a.s., upozorio riječima: “Ovo je naš praznik” ( Buhari, Muslim, Ibn Madže).

Kad su u pitanju odmor i zabava, katkad smo svjedoci pristupu s predrasudama pobožnim ljudima. Ovakva logika potječe od pristupa koji odmor i zabavu za pobožne muslimane smatra neprikladnim.

Ovakva psihologija se spominje i u Kur’anu. U nekim ajetima, kad je u pitanju način Pejgamberovog, a.s., života, skreće se pažnja na predrasude među svijetom. “I oni govore: ‘Šta je ovom ‘poslaniku’, on hranu uzima i po trgovima hoda; trebao mu se jedan melek poslati da zajedno sa njim opominje’” (el-Furkan, 7).

“Mi prije tebe nismo poslali nijednog poslanika koji nije jeo i po trgovima hodao. Mi činimo da jedni druge u iskušenje dovodite, pa budite strpljivi! A Gospodar tvoj vidi sve” (el- Furkan, 20).

U ovim i sličnim ajetima naglašava se da čak i Poslanikov, a.s., život, kao pripadnika jedne zajednice, ne treba smatrati stranim, i da nije ispravno od njega, a.s., očekivati postupke koji zanemaruju prirodne potrebe. Na isti način Resul-i Kibrija, s.a.v.s., upozoravao je svoje ashabe na umjereno ponašanje u svim poslovima i djelovanjima (jelo, piće, porodica i sl.), uključujući i ibadete (Rijadu’s-salihin). Uzimajući u obzir sve ove elemente, pobožna osoba koja je stalno zauzeta ibadetom treba ispraviti svoje pogrešno mišljenje koje ima kad je u pitanju odvajanje vremena za odmor i zabavu.

Ukoliko se odmor lijepo isplanira i lijepo iskoristi, utoliko se i čovjek lijepo opusti, odmori i nauči. Nasuprot tome, što se tiče vremena provedenog uprazno, bez plana i programa, tome se ne može reći da je odmor.

Kao zaključak možemo reći slijedeće: nije ispravno poimati zabavu i odmor tako što ćemo ih strpati u određene okvire i držati ih nepromjenjivim. Svako u svom vlastitom životu ima način na koji se odmara i zabavlja. I muslimani imaju pravo na zabavu i odmor kako bi se bar malo udaljili od ove napete atmosfere i ubrzanog života, da bi se malo osvježili i došli k sebi, naravno u okviru dozvoljenog, odnosno ne zapostavljajući naredbe i zabrane naše plemenite vjere.

Sa Allahovom podrškom i pomoci…

Oznake: odmoropuštanjeradi i odmorSemerkand br 54
ShareTweet

Slični tekstovi

Mjesec Redžeb i Lejle-i regaib
Br 123

Mjesec Redžeb i Lejle-i regaib

Kada vam dođe neka vijest…
Br 131

Kada vam dođe neka vijest…

Br. 169 Odgovornost iršada
Br 169

Br. 169 Odgovornost iršada

Br. 168 Naše namjere i naša djela
Br 168

Br. 168 Naše namjere i naša djela

Br. 166 Heva – neprijatelj koji je u nama
Br 166

Br. 166 Heva – neprijatelj koji je u nama

Te noći si došao ti
Br 131

Te noći si došao ti

Sljedeći post
Br. 54 – Riječ urednika

Br. 54 - Riječ urednika

Please login to join discussion
CREATOR: gd-jpeg v1.0 (using IJG JPEG v80), quality = 82
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate

Zadnje objavljeno

  • O mjesecu Redžebu i Noći začeća (Lejletu’r-regaib)
  • Mjesec Redžeb i Lejle-i regaib
  • Kada vam dođe neka vijest…
  • Br. 169 Odgovornost iršada
  • Stanja, snovi i djela
  • Ko je u tvom srcu?
  • Br. 168 Naše namjere i naša djela
  • Br. 166 Heva – neprijatelj koji je u nama
  • Te noći si došao ti
  • Tuga i sreća
  • Sura Ihlas, jedan ajet – tri mekama
  • Hadže-Mahmud Indžir-i el-Fagnevi, k.s.
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Semerkand.ba

KONTAKT

Viber

Facebook Messenger

Kontakt forma

 

Najčitanije

O mjesecu Redžebu i Noći začeća (Lejletu’r-regaib)

Ko su šehidi? Šta je mekam šehadeta?

Jetimi – emanet od Allaha, dž.š., i Poslanika, s.a.v.s.

Svako živo biće će smrt okusiti

Ko nam je prijatelj?

Pretplata i kupovina

Čuvanje Časnog Kur’ana

Šta je ihsan?

Salavat i selam

Najnovije

O mjesecu Redžebu i Noći začeća (Lejletu’r-regaib)

Mjesec Redžeb i Lejle-i regaib

Kada vam dođe neka vijest…

Br. 169 Odgovornost iršada

Stanja, snovi i djela

Ko je u tvom srcu?

Br. 168 Naše namjere i naša djela

Br. 166 Heva – neprijatelj koji je u nama

Te noći si došao ti

Iz knjige Duhovni odgoj u islamu

Šta je ihsan?

Šta je tesavvuf?

Tri temelja vjere: Iman, Islam i Ihsan

Šta je tarikat i mešreb?

Vjerovanje u Allaha dž.š. i Njegove sifate

Kako postići stepen ihsana?

Šta je Islam?

Bejat – uvod, svrha, historijat, dokazi

Osnove vjerovanja

© 2020 Semerkand

Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt

© 2020 Semerkand

Login to your account below

Forgotten Password?

Fill the forms bellow to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In