Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik

Objavljeno u Br 105, Vjera i život

Ihlas

Ihlas

Svi zahirski (vanjski) i batinski (unutarnji) propisi naše vjere vode ka popravku cjelokupnog društva kroz popravak ljudskih odnosa, popravak koji započinje u našem srcu i nastavlja se kroz naše postupke. Iz tog razloga, bilo u ličnom ili društvenom smislu, vrlo je bitno da svi zahirski i batinski propisi naše vjere budu ispravno shvaćeni te da vjernici u skladu s njima postupaju. Oni koji se zanimaju samo za jedan dio vjere, a zanemaruju ostale, ne mogu postići potpunost vjerovanja niti se mogu u punom smislu okoristiti blagodatima vjere, bilo da se radi o ličnoj ili koristi cjelokupnog društva. U okviru batinskih vjerskih propisa, tema iskrenosti zauzima posebno mjesto. U Časnom Kur’anu i Sunnetu daje nam se na znanje da je iskrenost dio vjere više nego li sredstvo postizanja fadileta. Allahovi, dž.š., dostovi su rekli da je iskrenost suština tesavvufskog puta i temeljni adab sejri suluka (duhovnog putovanja), te da će putem tesavvufa moći hoditi jedino oni koji posjeduju ihlas (iskrenost). Budući da je tako, kakva je to osobina iskrenost, koja...

Više...

Objavljeno u Br 105, Klasici tesavvufa

Edeb

Edeb

Uzvišeni Allah kaže: “O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje čuvajte od vatre…!” (Tahrim, 6) Sačuvati i zaštititi porodicu od vatre znači podučiti je edebu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Lijep edeb je od imana.”; “Mene je odgojio moj Gospodar, kako me je samo lijepo odgojio!” (Sujuti, Džamiu’l-Ehadis, 2/88) Znaj da je edeb ukras svih dunjalučkih i vjerskih poslova. Bilo da je u pitanju vjernik ili nevjernik, politeist ili monoteist, novotar ili sljedbenik ehl-i sunneta, ili bilo ko drugi, svi su složni u tome da je edeb uslov u djelovanju i međuljudskim odnosima. Dok čovjek ne usvoji edeb, ne može obavljati nikakav posao među ljudima. Edeb među ljudima ogleda se u očuvanju muruvveta, tj. dostojanstva i čovječnosti. Edeb u vjeri znači slijediti Sunnet, a edeb u ljubavi znači paziti na poštovanje. Sve tri pomenute vrste edeba su međusobno povezane, jer onaj ko nema dostojanstva ne može slijediti Sunnet, a onaj ko ne čuva Sunnet, ne može znati ni šta je osnova poštovanja. Očuvati edeb u djelovanju i međuljudskim...

Više...

Objavljeno u Br 105, Riznica mudrosti

Poniznost

Poniznost

Uzvišeni Allah kaže: “A robovi Milostivoga su oni koji po Zemlji mirno hodaju, a kada ih bestidnici oslove, odgovaraju: ‘Mir vama!’, i oni koji provode noći pred Gospodarom svojim na tlo padajući i stojeći.” (Furkan, 63-64) U tumačenju navedenog ajeta, Omer Nasuhi Bilmen, navodi sljedeće: Oni koji razmišljaju, iskreni robovi Milostivog i Plemenitog Gospodara nisu poput onih koji bježe od sedžde pokornosti. Ti časni robovi su ponizni na Zemlji. Oni razmišljaju o veličini Uzvišenog Allaha i bježe od nadmenosti i uznošenja. Svjesni su svoje nemoći te postupaju blago i ponizno. Nikada se ni nad kim ne uznose niti hvale. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Meni je prepušteno da izaberem da li ću biti vjerovjesnik kralj ili vjerovjesnik rob. Džibril mi je dao znak preporučivši mi da pokažem poniznost. I ja sam izabrao da budem vjerovjesnik rob, da jedan dan budem sit, a drugi gladan.” (Hejsemi, Medžmeu’z- Zevaid) Opisujući Allahova Poslanika, s.a.v.s., Ebu Se’id Hudri, r.a., je rekao: “Brinuo se o svojoj devi, davao hranu životinjama i čistio svoju kuću....

Više...

Objavljeno u Br 105, Tema Broja

Ko su stanovnici dženneta?

Ko su stanovnici dženneta?

Nagrada i kazna su usko povezani sa djelima čovjeka. Ishod dobra je dobro, a ishod zla je propast. To je tako u svim situacijama, čak i onda kada dobročinstvo nosi poteškoće a zlo varljivu ljepotu… U većini slučajeva, čovjek gleda u trenutno stanje u kojem se nalazi, međutim to je perda spram hakikata i zamka u koju padaju nemarni. Sura El-Mu’minun je objavljena kako bi se oči vjernika otvorile prema budućnosti, a pogled odvratio od kamenja i trnja na putu i usmjerio prema beskrajno prostranim vidicima. Svi vjernici se trude zarad Allahova, dž.š., zadovoljstva i zalažu se da budu od sretnika koji će zaslužiti Džennet. Ako pogledamo u život Allahova Poslanika, s.a.v.s., časnih ashaba, r.anhum, i naših dobrih prethodnika vidjet ćemo da je sav njihov trud bio zbog tog cilja. Plemeniti ashabi, r.anhum, su se veoma često obraćali Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., riječima: “O Allahov Poslaniče, reci nam neko djelo koje će nam osigurati ulazak u Džennet i udaljiti nas od Džehennema!” (Tirmizi, Iman, 8; Ibn Madždže, Fiten, 12) Naglašavajući...

Više...

Objavljeno u Br 105, Vjera i život

Časni Kur’an u svako doba

Časni Kur’an u svako doba

Časni Kur’an je Allahov, dž.š., govor, najveća počast ljudima, najprijatniji zvuk, najljepše obraćanje, najljepša poruka i najljepši selam. On je vječna mudžiza i škola edeba. On je remek djelo retorike. Harmonija kur’anskih glasova je veličanstvena. Međutim, on se ne može svrstati niti u književno niti u muzičko djelo, on je životna knjiga i Knjiga upute. On je “sibgatullah”, Allahova, dž.š., boja. On je praiskonsko i vječno pismo, on je Allahovo, dž.š., obraćanje ljudima. Časni Kur’an je “hablullah”, Allahovo, dž.š., uže. Shodno 103. ajetu sure Al-i ‘Imran, Časni Kur’an je čvrsti oslonac koji nas štiti od vatre i spašava od smutnje. “I svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte…” Časni Kur’an je emanet od Uzvišenog Allaha i Njegova Poslanika, s.a.v.s. On je najljepši govor. “Allah objavljuje najljepši govor…”(Zumer, 23) Časni Kur’an je najispravniji vodič, džennetski vodič. On je Velika vijest, ugovor, šefa’adžija, temelj znanja, osnovni dokaz u fikhskim naukama. Časni Kur’an je objava koja se uči po sebi svojstvenim pravilima. Časni Kur’an je zikr, spominjanje i...

Više...