Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik

Objavljeno u Br 120, Časopis

Br. 120 Ko nam je prijatelj?

Br. 120 Ko nam je prijatelj?

Tema broja: Ko nam je prijatelj? Riječ urednika: Šta se desilo s prijateljstvom? Ne znam da li je to posljedica savremene kulture osamljenosti i samostalnosti, ali u svakodnevnom govoru sve manje čujemo riječ “dost” (prijatelj). Možda je to zbog mobitela koji su u ru- kama svih nas, pa imamo osjećaj da su nam svi ljudi na svijetu dostovi… Kakve dane živimo! Umjesto pitanja “Ko nam je prijatelj?”, danas je mnogo smislenije postaviti pitanje “Šta je prijatelj, šta je prijateljstvo?” Određeni stručnjaci vežu tu dekadenciju za zavjere koje su na snazi na globalnom nivou. Ukoliko je ta tvrdnja tačna, onda ulazimo u “novu eru” u kojoj će biti potrebno sve ponovo definisati, u kojoj će poznate riječi i pojmovi izgubiti svoje značenje i vrijednost. Mi naravno ne vjerujemo da se bilo šta, sem Allahove, dž.š., odredbe, može realizovati. U potpunosti smo uvjereni u to da je i ta odredba manifestacija milosti Uzvišenog Hakka. Međutim, mnoge vrijednosti koje propadaju kroz sito našeg vremena, na nivou sebeba, iznose na vidjelo ono što...

Više...

Objavljeno u Br 101, Vjera i život

Šta nam donosi musafir?

Šta nam donosi musafir?

Ukazivanje gostoprimstva musafiru (gostu) od velike je važnosti, kako u našoj vjeri, tako i u našoj kulturi. Musafir je Allahov, dž.š., gost i zbog toga mu često pridajemo veću pažnju nego članovima porodice. Kada smo u prilici da ugostimo musafira, dajemo mu prednost čak i nad našim bližnjima. Musafir je osoba koja je udaljena od svog mjesta stanovanja, svoje kuće, domovine, od osoba koje bi joj mogle pomoći; od svoje porodice i bližnjih. Musafirom se naziva svako ko je odvojen od svoje istinske domovine, bilo da je otišao iz poslovnih razloga, radi ibadeta, ili iz bilo kojeg drugog razloga. Kada je čovjek udaljen od svoje domovine, često je primoran da se sam suoči sa mnogim poteškoćama. Pored materijalnih poteškoća, gdje god da ode, musafir osjeća određeni nemir i brigu. On razmišlja o tome kako će se sporazumjeti sa nepoznatim ljudima, ili ukoliko ima problem, kako će ga uopće objasniti. Sve to nam ukazuje na specifično stanje osobe koja je musafir. Ugostiti musafira je čast U našoj vjeri i kulturi,...

Više...

Objavljeno u Br 101, Vjera i život

Zbog čega volimo,  zbog čega se ljutimo?

Zbog čega volimo, zbog čega se ljutimo?

U svakom od nas postoje osjećaji ljubavi i srdžbe. Onaj ko kaže:  „ja nikoga ne volim“ ili „ne srdim se ni na koga“, oponira vlastitoj  prirodi. Nemoguće je ne voljeti i ne ljutiti se. No međutim, trebamo  razmisliti o tome šta je izvor naše ljubavi i naše ljutnje. Resulullah, s.a.v.s., je rekao: “Čija ljubav bude radi Allaha,  i mržnja radi Allaha; čije davanje  i uskraćivanje bude radi Allaha,  taj je upotpunio svoj iman.”  (Ebu Davud, br. 4681) On, s.a.v.s., volio je isključivo radi  Allaha, dž.š., i ljutio se radi Allaha,  dž.š. Nikada nije postupao povodeći  se za vlastitim nefsom, čime  je pokazao najljepši primjer svim  vjernicima. U skladu sa tim ahlakom,  odgojio je i svoje plemenite  ashabe, r.anhum. Ljutio sam se na tebe  radi Allaha, dž.š.  Jedan od sretnika koji je bio u  stanju da obuzdava vlastitu srdžbu  i ljuti se samo radi Allaha, dž.š.,  Ali, r.a., u jednoj bitci, nakon što se  dugo borio protiv ljutog neprijatelja,  uspio ga je savladati i oboriti na  zemlju. Upravo kada je...

Više...

Objavljeno u Br 101, Mudrost

Pisma velikana

Pisma velikana

Stara pisma su neiskvareni dokumenti historije, obilježeni dušom njihovih pisaca. Njihovi sadržaji, pored poruke koju žele prenijeti, govore nam i o ličnosti onog ko ih je pisao. Tako, naprimjer, čitajući pisma velikih vladara pred kojima je svijet drhtao, saznajemo o njihovom unutrašnjem svijetu i načinu razmišljanja. Pismo Kanunija Ebussuudu Neka od čuvenih, jesu pisma koja je sultan Sulejman pisao Ebusuud Efendiju kojeg je ostavio da bdije nad upravom u Istanbulu dok je on bio u pohodu na Sigetvar. U sažetoj formi, pismo velikog vladara glasi: “Cijenjenom mulli, onom koji dijeli sa mnom svako stanje, mom vršnjaku, mom ahiretskome bratu, mom saputniku na putu ka Hakku… Znajte da su naše dove uvijek uz vas. Kakvo je Vaše stanje? Da li ste u zdravlju i blagostanju? Neka Vam Uzvišeni Hakk, iz skrivene riznice, podari potpuni kuvvet i neka Vam podari selamet i olakšanje. Naša molba jeste da u odabranim trenucima ne zaboravite činiti dovu za nas, vašu iskrenu braću. Neka se nevjernici raziđu i ožaloste, neka islamska vojska, uz Allahovu pomoć,...

Više...

Objavljeno u Br 100, Latice ružičnjaka

Muršid na ratnom frontu

Muršid na ratnom frontu

Početkom Prvog svjetskog rata, Rusi su preko Karsa napali Istočnu Anadoliju. Narod se iselio sa tog područja, gradovi i sela su ostali prazni. Ruska vojska koja je opkolila Erzurum, došla je do Muša i Bitlisa. Kako bi se suprostavili napadima nevjerničke vojske na zemlju u kojoj se vihori zastava islama, alimi i muršidi tog područja, krenuli su u akciju. Među cijenjenim i voljenim velikanima tog područja, bio je i osnivač dergaha u Nuršinu, Šejh-Muhammed Dijauddin, k.s., poznat pod nadimkom Hazret-i Šani. Šejh-Muhammed Dijauddin, k.s., utjecao je na ulazak nomadskih zajednica tog područja u rat tako što je zadužio neke od svojih halifa da svaki od njih pozove u borbu svoje pleme i da bude njegov predvodnik u borbi. Šejh-Muhammed Dijauddin, k.s., lično je učestvovao u ratovanju, a pridružili su mu se i njegova braća, njegove halife, muridi i svi oni koji su ga voljeli. U danima kada je Hazret-i Šani završio sve pripreme za borbu i krenuo u rat, Rusi su napali selo zvano Kıliç Keyduk. Zajedno sa gardom...

Više...

Objavljeno u Br 101, Savjeti

Savjeti učiteljima

Savjeti učiteljima

Čuveni alim iz 11. vijeka, poznat pod nadimkom Hudždžetu’l-islam (dokaz islama),  Imam Gazali, rah., u svom djelu Minhadžu’l-Muteallim (Vodič za učenika), kaže: Učitelj nedvojbeno treba biti stručnjak u svojoj  oblasti. Njegovo srce i jezik trebaju biti čisti  od ogovaranja, a postupanje pravedno. Učitelj  treba biti iskren u svakome poslu i uvijek spreman  da pruži savjet. Pored toga, njegova narav  treba biti blaga i lijepa, a porijeklo časno. Učitelj  treba biti stariji od svojih učenika. On nikada  ne treba postupati sa ljutnjom i ne treba biti  previše prisan sa vladarima, niti previše zauzet  dunjalučkim poslovima koji bi ga sputavali u  obavljanju vjerskih dužnosti. Muaz b. Džebel, r.a., je rekao:  „Kada alim pokaže težnju prema dunjaluku,  tada se povećaju neznanje i grijesi onih koji prisustvuju  njegovome medžlisu.“ Enes b. Malik, r.a., presnosi da je Poslanik,  s.a.v.s., rekao: „Alimi su povjerljivi vekili  pejgamberā, a.s., sve dok ne postanu prisni sa  vladarima i dok se ne predaju dunjaluku. Onda  kada se pomiješaju sa državnicima i kada se  predaju dunjalučkim poslovima, tada su izdali ...

Više...