Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik

Objavljeno u Br 104, Riznica mudrosti

Edeb

Edeb

Edeb koji podrazumijeva ljubaznost, prefinjenost, učtivost i lijep ahlak, u tesavvufu je jedan od iznimno bitnih pojmova. Ustaljena izreka derviša jeste “Edeb ja Hu!” A oblik množine za riječ “edeb” jeste “adab”. U tesavvufu, edeb je širok pojam koji obuhvata sva lijepa stanja i osobine. Imam Kušejri, rah., kaže da je edeb u svom suštinskom značenju, skup svakog hajra i svih vrlina. Tesavvuf se u cjelosti sastoji od edeba. Derviš je onaj ko prema svemu iskazuje edeb, od neživih stvari do živih bića. Edeb se razlikuje shodno tome prema kome se iskazuje. Tako, kada je u pitanju društveni život, postoje edebi koji se oslanjaju na božanske propise i preporuke. Takvi edebi su naprimjer: edeb jedenja, pijenja, razgovaranja… Ukratko, edeb znači ophoditi se ispravno prema svakom stvorenju i biti svjestan činjenice da je Allah, dž.š., vlasnik svega postojećeg. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Mene je odgojio moj Gospodar, i lijepim je učinio moj edeb.” Iz hadisa možemo razumjeti da je izvor edeba Allah, dž.š. Uzvišeni Allah Svoga roba odgaja posredstvom Svojih...

Više...

Objavljeno u Br 103, Riznica mudrosti

Rizaluk

Rizaluk

“Rizaluk” (zadovoljstvo) je pojam koji u tesavvufu ima veliku važnost i predstavlja suštinu lijepog ahlaka. Leksičko značenje tog termina jeste: biti zadovoljan, voljeti i ne prigovarati. Hakikatska dimenzija zadovoljstva odražava se u tome da rob biva u svakom stanju zadovoljan Uzvišenim Allahom. Naš Poslanik, s.a.v.s., u jednoj dovi tražio je ovakvu vrstu zadovoljstva: “Allahu moj! Molim Te da mi podariš zadovoljstvo Tvojom odredbom i Tvojim određenjem.” U Časnom Kur’anu, Uzvišeni Allah kaže: “Njih nagrada u Gospodara njihova čeka; edenski vrtovi kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno i zauvijek boraviti; Allah će biti njima zadovoljan, a i oni će biti Njime zadovoljni. To će biti za onoga koji se bude bojao Gospodara svoga.” (El-Bejjine, 8) Tumačeći gorenavedeni ajet, imam mufesira, Fahruddin er-Razi, rah., kaže: “Znaj da se čovjek sastoji od tijela i ruha. Džennet koji je opisan u Časnom Kur’anu je Džennet za tijelo. A Džennet ruha jeste zadovoljstvo Uzvišenog Gospodara.” Haris el-Muhasibi, k.s., zadovoljstvo opisuje kao stanje u kojem je rob zadovoljan Allahovom, dž.š., odredbom i...

Više...

Objavljeno u Br 102, Riznica mudrosti

Tesavvuf

Tesavvuf

Tesavvuf je definisan na stotine načina. Evlije su shodno mekamu i halovima u kojima su bili, opisale put tesavvufa na različite načine. Jedna od tih definicija glasi: “Tessavuf je lijep ahlak.” Takva definicija izvedena je u skladu sa časnim hadisom u kome Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Najpotpunijeg imana je onaj ko posjeduje najljepši ahlak.” U drugom hadisu, Poslanik, s.a.v.s., važnost lijepog ahlaka ističe sljedećim riječima: “Poslan sam da upotpunim lijep ahlak.” Ahlak je riječ arapskog porijekla i predstavlja množinu riječi “hulk” te ima značenja: narav, karakter, osobenost i navika. Principi ahlaka regulišu odnose među ljudima. Zahvaljujući ahlaku, osoba može izraziti lijepo ponašanje bez poteškoće jer najbitnija karakteristika lijepog ahlaka jeste to što on postaje navika čovjekovog nefsa. Svaka filozofija i način poimanja svijeta imaju određeni ahlak koji zastupaju, tako i svaka vjera ima svoj ahlak. Islamski ahlak zasniva se na Časnom Kur’anu i sunnetu. Kada su upitali našu majku, Aišu, r.a., o tome kakav je bio ahlak Poslanika, s.a.v.s., ona je odgovorila: “Njegov ahlak je bio Kur’an.” Sufije su rekle...

Više...

Objavljeno u Br 101, Riznica mudrosti

Riznica mudrosti: Mâsivâ, mekam i keramet

Riznica mudrosti: Mâsivâ, mekam i keramet

Vjernik je svjestan Allahovih, dž.š., nimeta prema njemu, nije nezahvalan, nego se trudi da ljudima čini hizmet koliko god je to u stanju. Najveći nimet za čovjeka svakako je njegov život, zbog čega je njegova prevashodna obaveza da izrazi zahvalnost na toj velikoj blagodati. Šah-i Nakšibend, k.s., velikan koji je cijeli svoj život posvetio hizmetu, sedam godina je služio životinjama i čistio puteve. Osim toga čistio je toalete u svim medresama Buhare. Svojim muridima savjetovao je sljedeće: “Vodite računa o srcima. Pomažite nemoćnima, slabima i onima čija su srca slomljena. Ukažite počast onima kojima su ljudi okrenuli leđa i budite ponizni prema njima. Čak i kada se brinete o životinjama, činite to bez nadmenosti. Ako na njihovim nogama vidite rane, pokušajte ih zaliječiti. Posvetite pažnju održavanju čistoće puteva i prolaza. Ukoliko na putu ugledate nešto što bi pričinjavalo neprijatnost ljudima, uklonite to, da ne bi ozlijedilo prolaznike.” Šah-i Nakšibend, k.s., u svakom svom stanju postupao je u skladu sa Časnim Kur’anom i sunnetom Resulullaha, s.a.v.s. Takav način života preporučivao...

Više...

Objavljeno u Br 100, Riznica mudrosti

Putem tesavvufa

Putem tesavvufa

Riznica mudrosti Osoba koja je odlučila da krene putem tesavvufa i da se veže za određenog šejha, naziva se “murid” što znači “onaj koji želi, koji posjeduje volju i želju”. Murid, pod vodstvom svog muršida, pokazuje vlastitu volju na putu ličnog upotpunjavanja i postizanja Allahovog, dž.š., zadovoljstva. On ne ispoljava niti uopće ima vlastitu volju spram grijeha. Dakle, ne približava se onome što je Allah, dž.š., zabranio. Zbog toga se murid naziva i osobom koja nema vlastite volje. On je, na putu Hakku, vezao vlastite želje za volju svog muršida. A ono što time želi postići jeste Allahovo, dž.š., zadovoljstvo. Prema riječima Ebu Taliba el-Mekkija, k.s., murid treba; nastojati da svoju volju čuva u granicama onog što je dobro i ispravno, da se drži daleko od lošeg društva, da spozna ružne osobine svog nefsa, da se druži sa onima koji poznaju Allaha, dž.š., da čini tevbu, da svoju opskrbu stječe na halal način, te da za prijatelja uzme salih (dobrog) insana koji će mu biti vodič na putu. Velikan...

Više...