Jedan od velikih učenjaka iz 13. stoljeća, muršid šazelijskog tarikata, Ibn Ataullah es-Skenderi, k.s., u svome djelu „Tadžu ‘l-arus: Kruna mudrosti“, kazuje:
„Izvagaj stanje svoga nefsa kroz namaz. Ukoliko te obavljanje namaza udaljava od nefsanskih iskušenja, onda znaj da si postigao sreću. U protivnome, ukoliko jedva obavljaš namaz, onda plači nad svojim stanjem.“
Jesi li ikada vidio nekoga ko ne želi da se susretne sa svojim dostom? Uzvišeni Hakk je o namazu rekao sljedeće: „(…) Namaz, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno (…)“ (‘Ankebut, 45)
Ukoliko želiš vidjeti kolika je tvoja vrijednost kod Allaha, dž.š., i kakav je tvoj odnos spram Njega Uzvišenog, onda pogledaj kakav ti je namaz. Namaz obavljaš ili sa smirenošću i srčanom prisutnošću ili u nemaru i žurbi. Ukoliko ne obavljaš svoje namaze sa smirenošću i srčanom prisutnošću, teško li je tvoje stanje!
Onaj ko se druži sa prodavačem miska, i sam poprima miris miska. Obavljati namaz, u duhovnom smislu znači biti sa Allahom, dž.š. Ukoliko si sa Njim, a ne postižeš nikakvu korist, onda znaj da si bolestan. Tvoja bolest je ili kibur ili samoljublje ili nedostatak edeba.
On Uzvišeni je rekao: „Odvratiću od znamenja Mojih one koji se budu bez ikakva osnova na Zemlji oholili.“ (A'raf 146)
Osoba koja obavlja namaz, ne treba žuriti kako bi ga što prije obavila. Namaz treba obavljati onako kako dolikuje, pri tome se stalno prisjećajući Allahove, dž.š., veličine, te treba činiti istigfar za propuste tokom namaza. Mnogo je namaza koji nisu dostojni da budu primljeni. Međutim, ukoliko nakon namaza učiniš istigfar, moguće je da će biti primljen. Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi nakon namaza tri puta činio istigfar.
Pri tebi su mnoge skrivene bolesti koje izlaze na vidjelo kroz misli i osjećanja koja ti se javljaju u srcu. Najveća od svih tih bolesti jeste sumnja po pitanju Uzvišenog Hakka. Sumnja po pitanju opskrbe je sumnja u Onoga Koji daje opskrbu.
Ovaj svijet je toliko mali da nema nikakve vrijednosti. Ovosvjetske tegobe su male tegobe. Iako je tako, ti si i dalje zaokupljen tim malim tegobama. Kada bi razmišljao kako treba, tvoj razum ne bi bio zauzet ovosvjetskim malim brigama, već velikim brigama Ahireta. Ko zaboravi na ahiretske tegobe i posveti se ovosvjetskim brigama, mi ga smatramo od onih koji imaju manjkavu pamet.
Ti nastoj da ispuniš svoju dužnost robovanja, a Uzvišeni Allah će ti sigurno uzvratiti onim čega si dostojan. Zar da Onaj Koji daje opskrbu miševima koji žive u rupama i žoharima, na tebe zaboravi?! A On Uzvišeni je u Časnom Kur'anu rekao: „Naredi čeljadi svojoj da namaz obavljaju i istraj u tome! Mi ne tražimo od tebe da se sam hraniš, Mi ćemo te hraniti! A samo one koji se budu Allaha bojali i grijeha klonili čeka lijep svršetak.“ (Taha, 132)
O Allahov robe, kada tražiš nešto od svoga Gospodara, traži da popravi tvoje stanje u svakom smislu. Traži i da te učini zadovoljnim Njegovom odredbom. Ti si poput roba koji je pobjegao od svoga vlasnika. Dok Uzvišeni Allah želi da Mu se vratiš, ti od Njega bježiš. Tvoje bježanje se očituje u tvojim postupcima i u slijeđenju nefsanskih prohtjeva. Ukoliko praviš propuste u namazu i postu te se žališ na Allahov, dž.š., lutf, ti onda ustvari bježiš od Njega Uzvišenog.
