Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik

Objavljeno u Br 103, Odgoj djece

Odgoj djece: STRPLJIVO SLUŠANJE

Odgoj djece: STRPLJIVO SLUŠANJE

ZA ZDRAV ODNOS POTREBNO JE “STRPLJIVO SLUŠANJE” Kako bi između roditelja i djece postojala čvrsta veza, međusobno povjerenje i ispravni temelji, uslov je da roditelji još u ranom djetinjstvu ostvare „zdrav odnos“ sa svojom dječicom. Ostvarivanje takvog odnosa temelji se na strpljivom slušanju, razgovoru, razmjeni emocija, uvažavanju i razumijevanju djeteta. Iako mala djeca još uvijek nemaju u potpunosti razvijenu sposobnost govora, dijete nikada nije malo za ostvarivanje komunikacije i iskazivanje ljubavi. Štaviše, u ranom periodu djetinjstva podrška roditelja je naročito važna za dijete. POSEBNO VRIJEME ZA VAŠE DIJETE Svaki trenutak u kojem komunicirate sa svojim djetetom i iskazujete mu ljubav je dragocijen. U svakoj situaciji možete razgovarati sa njim i tako ostvariti komunikaciju, dok kuhate, pospremate, šetate… Međutim, za duge razgovore u kojima ćete oboje uživati, potrebno je izdvojiti malo više vremena. Zbog toga biste trebali u toku dana odvojiti određeno vrijeme kada se nećete baviti drugim stvarima, već ćete se u potpunosti posvetiti razgovoru sa svojim djetetom. To može biti vrijeme ručka ili večere (pod uslovom da ne...

Više...

Objavljeno u Br 103, Brak

Brak čovjeka upotpunjava

Brak čovjeka upotpunjava

Ne čudi nas to što oni koji imaju mnoštvo drugih ciljeva u životu, preferiraju samački život a ne brak, imajući za to niz izgovora. Ono što nas čudi jeste činjenica da i ljudi koji su ovosvjetski život shvatili kao mjesto ispita, braku pripisuju negativnosti. To što određeni ljudi koji su u središte svojih života stavili strast, normalne poteškoće u braku posmatraju kao prijetnju koja će ugroziti njihovu ličnost, sasvim je logično jer oni imaju potpuno drugačiji pogled na svijet. Međutim, veliki problem je kada na takav način brak posmatraju osobe u čijem središtu života je iman, robovanje Uzvišenom Gospodaru i svijest o Ahiretu. Zar i brak nije dio ispita? Razmislimo malo, pripadnici smo vjere u kojoj i trn koji se čovjeku zabode u nogu biva iskup za grijehe. Kako je onda moguće da takvo razumijevanje ne implementiramo i u naš brak? Kako je moguće da braku pristupamo kao da nije dio ispita, te da pokazujemo priličan manjak tolerancije po pitanju bračnih problema i bračnih odgovornosti. Druga strana priče jeste...

Više...

Objavljeno u Ahlak, Br 103

Zavist i pozitivna ljubomora

Zavist i pozitivna ljubomora

Čovjek, po svojoj prirodi, uvijek gleda one koji su iznad njega i želi biti kao oni. Dakle, njegove oči su usmjerene u visine. Iz tog razloga kod njega se mogu pojaviti dva stanja koja su potpuna suprotnost jedno drugom, poput plusa i minusa, a to su pozitivna ljubomora i zavist. Jedno biva uzrokom dobra, a drugo uzrokom zla. Pozitivna ljubomora je stanje kada osoba osjeća divljenje spram duhovnih ili materijalnih postignuća druge osobe te želi to isto za sebe, a da pri tome ne želi da ta osoba izgubi ono što posjeduje. S druge strane, zavist je stanje kada osoba želi da onaj drugi ostane bez određene blagodati i da ta blagodat bude data njoj, ili ne može podnijeti da taj neko kome zavidi dobije određenu blagodat te želi da bude lišen iste. Natjecanje u dobru U našoj svetoj Knjizi, Časnom Kur’anu, postoji nekolicina ajeta u kojima se naređuje natjecanje u dobru: “Svako se okreće prema svojoj Kibli, a vi se potrudite da druge, čineći dobra djela, pretečete! Ma...

Više...

Objavljeno u Br 103, Vjera i život

Sadici i siddici

Sadici i siddici

Riječ sadik u arapskom jeziku nastala je od korijena “s-d-k” i znači posjedovanje ispravnog i istinitog govora, donošenje istinitih vijesti, održavanje date riječi, poštenje i povjerljivost. Osoba za koju kažemo da je sadik je iskrena, istinoljubiva i poštena, a nikako ne može biti izdajnik niti lažov. “Superlativ” riječi sadik jeste riječ “siddik” i znači: “onaj koji posjeduje vrhunsku iskrenost, onaj koji svoje riječi potvrđuje djelima”. (Dini Kavramlar Sozluğu, DIB Yayınları, str. 569) U Časnom Kur’anu iz mnogih ajeta možemo saznati koje su to karakteristike sadika i siddika. Ukoliko i mi budemo postupali i činili djela shodno tim saznanjima, onda je, inšallah, moguće da postanemo od skupine iskrenih, poštenih i odanih. Ko su sadici? Najprije treba napomenuti da je osobina sadika jedno od svojstava Uzvišenog Allaha. Kao Allahovo, dž.š., ime es-Sadik znači “Onaj Koji je ispravan u govoru, djelovanju, obećanju i prijetnji (prijetnji azabom); Onaj Koji ispunava datu riječ i svako obećanje.” (Ismail Karagoz, Esmau’l-Husna, DIB Yayınları, str. 88) U Časnom Kur’anu ta osobina Uzvišenog Allaha spominje se u množini...

Više...

Objavljeno u Br 103, Mudrost

Zanemarena vrijednost sultana Fatiha

Zanemarena vrijednost sultana Fatiha

Sultan Mehmed Fatih jedna je od najvećih ličnosti u historiji islama. On je ličnost koja je bila dostojna pohvale Poslanika, s.a.v.s., vojskovođa koji je obrisao sa historijske scene Bizantijsko carstvo sa 1100 godina dugom vladavinom, vladar koji je sa svojih 25 pohoda zavrijedio poštovanje svojih prijatelja i neprijatelja te Osmanskoj državi pridružio 18 novih zemalja. Nesvakidašnja ličnost Sultan Mehmed Fatih posjedovao je iznimno snažan karakter i odlučnost, nepokolebljivo je sprovodio u djelo svaku svoju odluku. Nije tolerisao ni najmanje pogrešne postupke koji bi oslabili vladanje državom, i znao je sakriti vlastite emocije u državnim poslovima. Kako u odlukama vezanim za unutrašnju politiku, tako i onim koje su se ticale vojnih pohoda, svoje tajne je otkrivao samo određenim ljudima, te je na taj način u svakom svome pohodu uspijevao iznenaditi dušmane i protivnike. Čak i na početku vladavine, unatoč tome što je bio mlad, sultan Mehmed Fatih postupao je umjereno, smireno i pronicljivo. U trenucima političke i vojne krize, uzeo je konce u svoje ruke i nije pobjegao od odgovornosti....

Više...

Objavljeno u Br 103, Riznica mudrosti

Rizaluk

Rizaluk

“Rizaluk” (zadovoljstvo) je pojam koji u tesavvufu ima veliku važnost i predstavlja suštinu lijepog ahlaka. Leksičko značenje tog termina jeste: biti zadovoljan, voljeti i ne prigovarati. Hakikatska dimenzija zadovoljstva odražava se u tome da rob biva u svakom stanju zadovoljan Uzvišenim Allahom. Naš Poslanik, s.a.v.s., u jednoj dovi tražio je ovakvu vrstu zadovoljstva: “Allahu moj! Molim Te da mi podariš zadovoljstvo Tvojom odredbom i Tvojim određenjem.” U Časnom Kur’anu, Uzvišeni Allah kaže: “Njih nagrada u Gospodara njihova čeka; edenski vrtovi kroz koje će rijeke teći, u kojima će vječno i zauvijek boraviti; Allah će biti njima zadovoljan, a i oni će biti Njime zadovoljni. To će biti za onoga koji se bude bojao Gospodara svoga.” (El-Bejjine, 8) Tumačeći gorenavedeni ajet, imam mufesira, Fahruddin er-Razi, rah., kaže: “Znaj da se čovjek sastoji od tijela i ruha. Džennet koji je opisan u Časnom Kur’anu je Džennet za tijelo. A Džennet ruha jeste zadovoljstvo Uzvišenog Gospodara.” Haris el-Muhasibi, k.s., zadovoljstvo opisuje kao stanje u kojem je rob zadovoljan Allahovom, dž.š., odredbom i...

Više...