Otac je poglavar porodice i odgovoran je za vjeru svoje porodice i njene ovosvjetske potrebe. Otac je dužan da izdržava svoje dijete, da ga odgaja, obrazuje i pouči osnovnim – farz znanjima o našoj vjeri.
Dužan da lično poučava svoje dijete ili da ga pošalje nekome ko poučava vjeri. Majka je, također, dužna da mu pomaže u tom poslu, međutim, njena odgovornost je drugorazredna. Njena uloga je posebno velika u odgoju i uzdizanju ženske djece.
Sve gore navedeno se odnosi na ispunjavanje povjerenog emaneta i izvršavanje dužnosti koje je propisao Allah Uzvišeni. Svaki trud, posao i potrošnja koji se urade za porodicu, a radi Allahova zadovoljstva, predstavljaju sadaku, dobro djelo i hizmet. Najljepši trud i hizmet je stjecanje lijepoga vladanja (edeba), kako za sebe, tako i za svoje potomstvo, jer nagrada za lijepo vladanje je Džennet. Lijepo vladanje je uzrok uspjeha, kako za bogatu, tako i za siromašnu porodicu.
Lijepo vladanje je življenje u okvirima dozvoljenog (halala), odnosno, u skladu zapovijedi Allaha Uzvišenog, Gospodara svjetova.
Resulullah (s.a.v.s.) je osnovne dužnosti oca sažeto definisao na sljedeći način:
Otac ima tri dužnosti prema svom djetetu:
1. da mu nadjene lijepo ime,
2. da ga pouči čitanju i pisanju (i osnovnim- farz znanjima o našoj vjeri) i
3. da ga oženi kada dospije u dob ženidbe.
Hazreti Resulullah (s.a.v.s.) rekao je: Kada vaša djeca napune sedam godina, (podučite ih i) naređujte im da obavljaju namaz, a kada napune deset, pa ga ne budu obavljali, onda ih malo i udarite rukom. I razdvojite ih u postelji.
Allah Uzvišeni je naredio Poslaniku (s.a.v.s.) – Vjerovjesniku milosti, a preko njega i svim očevima:
Naredi čeljadi svojoj da obavljaju namaz, a i ti budi ustrajan u njegovom obavljanju!
Kada je objavljen ovaj ajet, hazreti Fatima (r.anha) i hazreti Alija (r.a.) su bili tek vjenčani i nastanili se u svojoj kući. Naš Poslanik, Ponos svih svjetova (s.a.v.s.), lično je navraćao njihovoj kući da bi svoju voljenu kćerku i zeta probudio na sabah-namaz. U tome je ustrajavao i sa nježnošću im govorio: Hajde, ustanite na namaz, Allah vam se smilovao! Tako je radio šest mjeseci.
U pogledu ovoga posla roditelji trebaju biti vrlo pažljivi. Kada hoćemo da probudimo nekoga i da ga pozovemo na obavljanje ibadeta ili neki drugi posao koji zahtijeva srčanu prisebnost, pri tome moramo koristiti veoma prijatan govor i nježne izraze. Na obavljanje ibadeta se ne može pozivati na grub način i riječima koje sadrže ponižavanje ili vrijeđanje. Kad svoju djecu pozivamo na obavljanje nekog ibadeta, možemo biti ozbiljni ako je potrebno, ali nikako ne bi smjeli svojim postupkom pobuditi u njima odvratnost i mržnju prema ibadetu. O tome treba posebno voditi računa kada je riječ o sabah-namazu. U tom poslu trebamo tražiti pomoć od Allaha i sa strpljivošću, dovama i poniznošću nastojati privući Njegovu uzvišenu milost.
Ono što je najvažnije za majku i oca u pogledu vjere jeste, da sve lijepe stvari prvo oni sami praktikuju, da u njima ustrajavaju, a potom, da ih zahtijevaju i od svoje djece. Allah Uzvišeni, u navedenom ajetu: Naredi čeljadi svojoj da obavljaju namaz, a i ti budi ustrajan u njegovom obavljanju!, poučava nas osnovnom pravilu odgoja. Ovaj propis se odnosi i na sve ostale hajirli poslove.
Hazreti Alija (r.a.) kaže: ‘’Odgajajte svoju djecu tako što će te ih podučiti trima stvarima:
1. U njihova srca smjestite ljubav prema hazreti Pejgamberu (s.a.v.s.);
2. Naučite ih da vole hazreti Pejgamberovu (s.a.v.s.) porodicu (Ehli-bejt) i
3. Podučite ih Kur’anu (tj. Allahovim, dž.š., propisima). Jer, uistinu, na dan kada ne bude drugog hlada osim Allahovog, hafizi Kur’ana će biti zajedno sa Poslanicima i odabranim robovima.’’