• Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Semerkand
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate
Semerkand
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate
Semerkand
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate

Br. 52 – Tema broja

9. Aprila 2013.
in Br 52, Tema Broja
0 0
0
Home Za pročitati Magazin Br 52

Doc. dr. Almir Fatic

Pretjerivanje početak propasti

Nasuprot onih moralno pozitivnih, pohvaljenih i preporučenih vrlina i osobina kao što su, npr., stid, strpljivost, darežljivost, pomaganje i tako dalje, stoje one negativne osobine i vrline koje, zapravo, jesu krajnosti i neuravnoteženosti u moralnom smislu. Naime, vrline po svojoj naravi i definiciji predstavljaju uravnoteženosti, umjerenosti ili sredine stvari.

Zato islam, sa skupom svojih moralnih postulata kao kategoričkih zapovijedi, jeste vjera umjerenosti i nepretjerivanja, ili, jednostavno, vjera i put sredine u svim svojim aspektima i učenjima kojima je stran svaki oblik pretjerivanja i pregonjenja, koje, pak, redovno završavaju u usiljenosti i ekstremizmu neprimjerenom ljudskoj prirodi kao takvoj. No, moralna neuravnoteženost, u ma kojem obliku se ona ispoljavala, ima itekako pogubne, odnosno katastrofalne posljedice za pojedinca, kao i konkretnu ljudsku zajednicu u cjelini, u fizičkoj i metafizičkoj perspektivi.

Kur’anska kazivanja o moralno posrnulim drevnim narodima i njihovim sudbinama dovoljan su putokaz za sagledavanje i razmišljanje o vlastitoj sudbini, odgovornosti i praktičnom djelovanju. Moralnu posrnulost i izopačenost, devijantno ponašanje te egoizam i samoljublje uzdignuti na stepen božanstva možemo prepoznati kao glavne uzročnike koji su drevne narode odveli u suočenje sa strašnim Božijim kaznama koje su zapečatile njihove sudbine. Pouka je očigledna – pa da li je ozbiljno uzimamo?!

Defi nicija pretjerivanja (israfa)

U negativne osobine koje nesumnjivo odvode pojedince i narode u propast, tj. nagovještavaju početak propasti, spada i osobina pretjerivanja (kur’anski termin: israf). Riječ je, rekli bismo, o društveno- ekonomskoj opasnosti čije loše posljedice neminovno slijede. Pod pojmom israf ne misli se samo na pretjerivanje u pogledu trošenja imovine ili imetka, koje se, onda, naziva tebzir (rasipništvo), već općenito na sve vidove pretjerivanja u djelima i riječima. Dakle, israf je, ukratko, prekoračivanje ili prelaženje granica (mudžavezetu l-hadd) u bilo čemu, i zato je on blizak pojmu oholosti (kibur).

Pojam israfa u Kur’anu

Kur’an jasno i eksplicitno osuđuje pretjerivanje (israf) i one koji pretjeruju (musrifun). Na dvadeset jednome mjestu u Kur’anu zatičemo takvu osudu kao upozorenje ljudima na opasnost od te osobine i njezinog prakticiranja. Izdvojit ćemo ovdje nekoliko kur’anskih ajeta:

“Reci: ‘Robovi moji koji ste pretjerali [esrefū] prema samima sebi, ne gubite nadu u Allahovu milost, zaista Allah oprašta sve grijehe! Zaista On mnogo prašta i milostiv je’” (ez-Zumer, 53);

Oni nisu govorili ništa drugo nego: ‘Gospodaru naš, oprosti nam grijehe naše i pretjerivanje naše [isrāfenā] u postupcima našim, i učvrsti korake naše i pomozi nam protiv naroda nevjerničkog!’ (Ali ’Imran, 147);

Sinovi Ademovi, nagizdajte se pri svakome namazu, i jedite i pijte, samo ne pretjerujte (ve la tusrifū)! Zaista On ne voli one koji pretjeruju! [elmusrifīn] (el-E’araf, 31);

Daj bližnjem svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku, ali ne rasipaj rasipnički! [Ve la tubezzir tebzīrā] / Zaista su rasipnici [el-mubezzirīne] braća šejtanova, a šejtan je Gospodaru svome nezahvalan” (el-Isra’, 26–27).

Vidovi pretjerivanja

Iz navedenih kur’anskih ajeta kao i drugih kur’anskohadiskih tekstova možemo, općenito govoreći, razabrati različite vidove pretjerivanja kao negativne osobine. Ovdje ćemo navesti neke od njih.

Pretjerivanje u griješenju i nevjerništvu

Iz navedenog ajeta sure ez-Zumer (42) zaključujemo o pretjerivanju u griješenju, grijesima (zunub) i nevjerništvu (kufr). Kur’anske riječi: “koji ste pretjerali [esrefu] prema samima sebi”, mogu se odnositi na nevjernike i na muslimane-grješnike. Alija b. Ebi Talib i Ibn Mesud su rekli da ovaj ajet najviše od svih ulijeva nadu. Prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ovaj mi je ajet draži od dunjaluka i svega što je na njemu.” Komentatori Kur’ana navode različite povode objave ovoga ajeta (v.: Ibn Džuzejj, Teshil, 3:197).

Kur’an nevjernike opisuje kao one koji su pretjerali: “I tako ćemo Mi kazniti sve one koji pretjeruju (men esrefe) i ne vjeruju u dokaze Gospodara svoga” (Ta Ha, 127). Faraon, kao simbol nevjerništva i silništva na Zemlji, opisan je riječima: “A zaista se Faraon bio uzdigao na zemlji i u zlu pretjerivao [mine l-musrifin]” (Junus, 83). Kur’an jezikom Saliha, a.s., savjetuje: “I ne slušajte naredbe onih koji u zlu pretjeruju [emre l-musrifin]!” (eš-Šu‘ara’, 151).

Pretjerivanje u pogledu imetka ili imovine

Islam ne zabranjuje da ljudi stječu imovinu, da njome posluju i uvećavaju je. Štaviše, islam podstiče svoje sljedbenike na takvu aktivnost. Ali ono što islam zabranjuje jeste, s jedne strane, stjecanje imovine na haram način i, s druge, njezino trošenje na haram način. U jedan od načina trošenja imovine na haram načan spada i pretjerivanje u njezinom trošenju (israfu l-mal). Nažalost, ovaj vid trošenja imovine danas nije samo navika pojedinaca, već i ummeta u cjelini. Dok se bogati pojedinci – a pretjerivanje je, također, prisutno i kod ljudi koji nisu bogataši – pojedine vlade i fondacije razmeću i pretjeruju u svojim čudnim i nepotrebnim merketinzima i ulaganjima, koja više liče, zapravo, na pokazivanje raskoši i udovoljavanje strastima i sujetama, dotle svake godine hiljade ljudi, žena i djece umire od gladi. Tek sa svjetskom ekonomskom krizom (koja traje od 2008. godine) današnji ljudi su počeli da prepoznaju važnost umjerenosti, nepretjerivanja i štednje, odnosno moralnih vrijednosti u poslovanju. Sve to važi i za pojedinca i njegov kućni budžet. Biti umjeren u potrebama, voditi računa o trošenju novca i štedjeti jesu oni temeljni principi islamskog ekonomskog poretka za pojedinca i društvo u cjelini.

U jednom hadisu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Allah prezire kod vas troje: ‘rekla-kazala’, mnogo zapitkivanje i uništavanje (rasipanje) imovine” (Buhari, 2408). Naši dobri prethodnici (selefu s-salih) ovo Poslanikovo, a.s., upozorenje shvatili su na najozbiljniji način. Tako se prenosi da je Sufj an es-Sevri, poznati tabi‘in, (u. 778. godine) kazao: “Sve što podijeliš u nepokornosti prema uzvišenom Allahu, pa makar to bilo i neznatno, jeste pretjerivanje.” Od Ibn ‘Abbasa, r.a., prenosi se da je kazao: “Ko potroši jedan dirhem (dinar) na neprikladan način – pretjerao je.” Ove riječi su ogledalo koje nam p(r) okazuje nâs same: Koliko puta smo nepotrebno trošili svoj novac? Gdje smo i u šta smo ga potrošili? Ovo nisu nikakva retorička pitanja, već pitanja od presudne važnosti za naš dostojanstven život na ovome i Onome svijetu. Zar smo zaboravili to da ćemo na Sudnjem danu biti pitani o svojoj imovini: kako smo je stekli i u šta smo je potrošili?!

Pretjerivanje u hrani i piću

Kur’anski ajet iz sure el- E‘araf (31), u kome se kaže: “Sinovi Ademovi, nagizdajte se pri svakome namazu, i jedite i pijte, samo ne pretjerujte! Zaista On ne voli one koji pretjeruju!” – sadrži neprolaznu Božansku mudrost. Muslimanski liječnici su davno kazali da je “sva medicina sadržana u ovom ajetu”. Znači, ne pregoniti s jelom i pićem iznad potrebe jeste put do zdravlja i najefi kasniji način da se sačuvamo gojaznosti, “viška kilograma” i debljine, faktora koji, kao što je poznato, danas izazivaju razna obiljenja što najčešće završavaju smrću.

U ovom ajetu se, pored osude pretjerivanja u hrani i piću, osuđuje i pretjerivanje u oblačenju. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u jednom hadisu upozorava: “Jedite, udjeljujte i oblacite se, ali bez pretjerivanja (gajri israf) i oholosti” (Nesa‘i: 2559).

Pretjerivanje u ibadetu

Islamski ideal umjerenosti odnosi se i na obredne aspekte, tj. ibadete kao što su namaz, post, zekjat itd. Naime, pretjerivanje u ibadetu može voditi pretjeranosti (guluvv), a možda i u uvećanje (zijade), odnosno unošenje u ibadete ono što nam uzvišeni Allah nije propisao, niti je to činio Allahov Poslanik, a.s., te tako možemo zapasti u prakticiranje zabranjenih novotarija (elbid‘ atu l-muharreme).

Hadis koji na najbolji način oslikava princip umjerenosti u ibadetima glasi: “Jednom prilikom trojica ljudi dođoše do Vjerovjesnikovih, a.s., žena da ih pitaju o ibadetu Božijeg Poslanika, a.s. Kad su ih one obavijestile o tome, oni počeše da sami sebe potcjenjuju, govoreći: ‘Ah, gdje smo mi naspram Vjerovjesnika, a.s.: njemu je Allah oprostio prošle i buduće grijehe?!’ – Jedan će: ‘Ja, otkad ikad, posvunoć ostajem u namazu, i nastavit ću tako dok sam živ!’ – Drugi će: ‘Ja svaki dan postim, i ne prekidam.’ – A treći reče: ‘Ja sam se odrekao žena, i neću se nikad ženiti!’ – Uto bahnu Allahov Poslanik, a.s., pa im se obrati: ‘Vi ste oni koji su govorili to i to? Tako mi Allaha, ja se više bojim Njega nego bilo ko od vas, i ja sam pobožniji od svakog od vas, ali ja postim i mrsim se, ja klanjam, ali i spavam, i ja se ženim sa ženama, a ko god ostavi moj sunnet ne može se smatrati mojim sljedbenikom!’” (Buhari, 5063).

Ovaj hadis objašnjava da je Vjerovjesnik, a.s., odbio pretjeranost u ibadetima i dodavanje u njima – jer spomenuta trojica željela su raditi ono što spada u ibadet – zato što se pretjerivanje i strogoća suprotstavljaju ljudskoj prirodi i onome što je ona u stanju da podnese. Imam San‘ani (u. 1182./1769.) ko men tarišući ovaj hadis kaže da je on “dokaz da je u ibadetima propisana umjerenost bez pretjerane zaokupljenosti, nanošenja šetete i izbjegavanja onoga što je uobičajeno. Nadalje, šeriat muhammedanske vjere (el-milletu l-muhammedijje) temelji se na umjerenosti, olakšavanju i izbjegavanju teškoća” (Subulu s-selam, Mekteba Mustafa el-Bali el-Halebi, 1960, 3:629).

Poznati ashab Abdullah b. Mes‘ud je rekao: “Umjerenost u prakticiranju sunneta bolja je od prakticiranja idžtihada u novotrijama” (nav. prema: almeshkat.net/vb/showthread. php).

Vrste pretjerivanja

Preciznije govoreći, sve vidove pretjerivanja, sa šeriatske tačke gledišta, možemo svesti u tri vrste:

1. pretjerivanje koje je strogi haram, koje su zabranili uzvišeni Allah i Njegov Poslanik, a.s., kao što je naprimjer pretjerivanje u ubijanju (el-israf fi lkatl), o čemu jasno govore Kur’an (vidi: el-Isra’, 33) i hadis (vidi: Buhari, 2560; Muslim, 129);

2. pretjerivanje koje je mekruh, a to je pretjerivanje u stvarima koje imaju svoju osnovu u šeriatu, ali izlaze iz okvira umjerenosti koja se zahtijeva, kao što je pretjerivanje u ibadetima, pretjerivanje u jelu, piću, oblačenju i slično;

3. pretjerivanje koje je dozvoljeno, npr. činjenje djela koja šeriat dozvoljava i dozvoljava njihovo uvećavanje, kao što su naprimjer: zikir, učenje Kur’ana, učenje dova, istigfara, stjecanje znanja, dijeljenje imetka na Allahovome Putu (pod uvjetom da djelilac ne zanemari porodicu koju je dužan izdržavati pa ih tako učini ovisnima o drugima; razlika između ove osobe i rasipinika je u tome što rasipnik troši svoj imetak na način koji nije šeriatski niti dunjalučki opravdan i dozvoljen) i tako dalje.

KUPITE ODMAH BROJ 52 MAGAZINA SEMERKAND

Oznake: negativna osobinapretjerivanjepropastSemerkand br. 52
ShareTweet

Slični tekstovi

Zakon srca
Br 131

Zakon srca

Tuga i sreća
Br 130

Tuga i sreća

Pod okupacijom „aktuelnosti“ i „dnevnih događanja“
Br 164

Pod okupacijom „aktuelnosti“ i „dnevnih događanja“

Zahvalnost u vremenu nezahvalnosti na blagodatima
Br 129

Zahvalnost u vremenu nezahvalnosti na blagodatima

Ko su istinski pobjednici?
Br 128

Ko su istinski pobjednici?

Duga nada
Br 127

Duga nada

Sljedeći post
Skriveni širk  – rijaluk

Skriveni širk - rijaluk

Please login to join discussion
CREATOR: gd-jpeg v1.0 (using IJG JPEG v80), quality = 82
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate

Zadnje objavljeno

  • Br. 197 Dova – razgovor srca s Gospodarom
  • Br. 193 Naše srce – naš istinski dom
  • Br. 192 Ono što pričamo, pišemo i dijelimo
  • Br. 191 Pogrešno shvatani pojmovi
  • Br. 190 Kada će ovo poniženje završiti
  • Br. 189 Dobar i loš primjer
  • El-Minhadžu ‘s-seni Adabi šejha sejjida Abdulhakima el-Husejnija
  • Br. 188 Čednost i stid
  • Br. 187 Akšemseddin – Duhovni osvajač Istanbula
  • Br. 186 Uzvišenom Allahu se pokoravamo
  • Br. 185 Zulum
  • Br. 184 Uspomene i sjećanja Gavs-i Sanija, kaddesallahu sirrehu
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Semerkand.ba

KONTAKT

Viber

Facebook Messenger

Kontakt forma

 

Najčitanije

Ko su šehidi? Šta je mekam šehadeta?

Svako živo biće će smrt okusiti

Salavat i selam

Muharrem i ašura

Šta nam donosi musafir?

Šta nam govori sura Fatiha?

Ko nam je prijatelj?

Da li su uvećani limfni čvorovi znak bolesti?

Duhovni odgoj u islamu

Najnovije

Br. 197 Dova – razgovor srca s Gospodarom

Br. 193 Naše srce – naš istinski dom

Br. 192 Ono što pričamo, pišemo i dijelimo

Br. 191 Pogrešno shvatani pojmovi

Br. 190 Kada će ovo poniženje završiti

Br. 189 Dobar i loš primjer

El-Minhadžu ‘s-seni Adabi šejha sejjida Abdulhakima el-Husejnija

Br. 188 Čednost i stid

Br. 187 Akšemseddin – Duhovni osvajač Istanbula

Iz knjige Duhovni odgoj u islamu

Šta je ihsan?

Šta je tesavvuf?

Tri temelja vjere: Iman, Islam i Ihsan

Šta je Islam?

Vjerovanje u Allaha dž.š. i Njegove sifate

Šta je tarikat i mešreb?

Kako postići stepen ihsana?

Osnove vjerovanja

Bejat – uvod, svrha, historijat, dokazi

© 2020 Semerkand

Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt

© 2020 Semerkand

Login to your account below

Forgotten Password?

Fill the forms bellow to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In