Allahov Poslanik, s.a.v.s., je mjesec muharrem nazvao „šehrullah: Allahov mjesec“ i obznanio je da je to najbolji i najčasniji mjesec nakon mjeseca ramazana. Dan ašure je deseti dan tog mjeseca i preporučen je post tog dana i dana prije ili poslije njega.
Mjesec muharrem je prvi mjesec hidžretske godine. Za vrijeme hilafeta hazreti Omera, r.a., 17. godine po hidžri (638. po miladu), određeno je da početak zvaničnog hidžretskog kalendara bude preseljenje Allahova Poslanika, s.a.v.s., iz Mekke u Medinu. A mjesec muharrem je određen kao prvi mjesec hidžretske godine.
Budući da su se u islamskoj historiji, u mjesecu muharremu, dogodili mnogi bitni događaji, taj mjesec je uvijek imao bitno i posebno mjesto, kako sa vjerskog tako i sa historijskog aspekta.
Muharrem je naziv jednog od četiri mjeseca u kojima je zabranjeno ratovanje, a leksičko značenje riječi muharrem je „onaj koji je učinjen zabranjenim, sveti, onaj koji se poštuje“. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je obznanio da su haram mjeseci zu-l-k'ade, zu-l-hidždže, muharrem i redžeb. Od tih mjeseci, zu-l-ka'de, zu-l-hidždže i muharrem dolaze jedan za drugim, dakle, to su 11., 12., i 1. mjesec. A mjesec redžeb nije u tom nizu. To što je u tim mjesecima zabranjeno ratovanje nije jedini razlog zbog kojeg se oni nazivaju „haram mjesecima“. Razlog je i to što su određeni dani i noći u tim mjesecima sveti. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je mjesec muharrem nazvao „šehrullah: Allahov mjesec“ i obznanio je da je to najbolji i najčasniji mjesec nakon mjeseca ramazana. O tome je rekao:
„Najvrjedniji post nakon posta mjeseca ramazana je post Allahovog mjeseca muharrema. Najvrjedniji namaz nakon farz-namaza je dobrovoljni noćni namaz.“ (Muslim, Savm, 202)
Prenosi se da je neki čovjek došao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao:
„O Allahov Poslaniče! Reci mi za mjesec u kojem bih postio osim mjeseca ramazana.“
Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu je odgovorio:
„Ako ćeš postiti neki mjesec osim ramazana, posti mjesec muharrem. To je zasigurno Allahov mjesec. U tom mjesecu ima takav dan u kojem Uzvišeni Allah prima kajanje pokajnika.“ (Ahmed b. Hanbel, el-Musned, 1/154, 155)
Post Dana ašure
Deseti dan mjeseca muharrema naziva se Dan ašure. Neki alimi smatraju da je uzrok samom nazivu tog dana to što se radi o desetom danu mjeseca muharrema, jer na arapskom jeziku „ašura“ znači deset.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je nekoliko puta prije poslanstva, a i nakon hidžre u Medinu postio taj dan, te je i muslimanima naredio da ga poste. Vezano za to, Ibn Abbas, r.a., prenosi sljedeće:
„Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., došao u Medinu, vidio je da jevreji poste Dan ašure pa ih je upitao:
‘Kakav je to post koji postite (zašto postite)?‘
Oni odgovoriše:
‘To je dan dobra. Allah je tog dana potopio Faraona i njegove ljude u moru, i spasio sinove Israilove od dušmana. Musa, a.s., je taj dan postio u znak zahvalnosti, pa i mi, u znak zahvalnosti Allahu, tako činimo.’
Allahov Poslanik, s.a.v.s., im na to reče:
‘Ja sam bliži Musau od vas!‘ Nakon toga je postio taj dan i naredio muslimanima da ga poste. (Buhari, Savm, 69, Enbija, 22)
Ipak, kada je naređen post mjeseca ramazana, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je post Dana ašure učinio dobrovoljnim. Uz to, preporučio je i post dana prije ili dana poslije, kako bi se post muslimana razlikovao od posta jevreja. (Buhari, Savm, 69)
U izvorima se navode i drugi časni hadisi vezani za post Dana ašure. Neki od njih su:
„Post Dana ašure je otkup za grijehe učinjene tokom godine.“ (Tirmizi, Savm, 48)
„Postite Dan ašure. To je dan kada su svi vjerovjesnici postili, pa postite i vi.“ (Ali el-Muttaki, Kenzu ‘l-ummal, br. 24231)
„Budite svjesni vrijednosti Dana ašure, jer to je dan koji je Allah, dž.š., odabrao među drugim danima. Ko bude postio taj dan, Uzvišeni Allah će mu dati udio u ibadetima meleka, vjerovjesnika, poslanika, šehida i dobrih robova.“ (Ismail Hakki Bursevi, Ruhu ‘l-bejan, 1/133)
Nakon što je post mjeseca ramazana učinjen farzom, Allahov Poslanik, s.a.v.s., više nije ponavljao naredbu posta Dana ašure.
Mnogo je koristi i u činjenju dobra i udjeljivanju sadake na Dan ašure. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
„Ko na Dan ašure bude velikodušan prema svojoj porodici, Uzvišeni Allah će mu uvećati opskrbu tokom cijele godine.“ (Medžme'u ‘z-zevaid, 3/189)
Iftar na Dan ašure
Kako se prenosi u izvorima, Nuh, a.s., i vjernici koji su se zajedno sa njim ukrcali na lađu, desetog dana mjeseca muharrema su živi i zdravi, u podnožju planine Džudijj, pristali na kopno. Kako bi se zahvalio na toj blagodati, Nuh, a.s., je postio taj dan i preporučio je vjernicima da poste. Kada se približilo vrijeme iftara, Nuh, a.s., je rekao: „Neka svako donese ono što mu je ostalo od hrane.“ Neki su donijeli šaku pšenice, neki šaku slanutka, neki malo riže…, te su tako sakupili sedam vrsta namirnica. Nuh, a.s., je sve to pomiješao i tako su skuhali neku vrstu jela. Vjernici su iftarili tim jelom. Bereketom Nuha, a.s., svi su se zasitili. (Ruhu ‘l-bejan, 4/142)
U znak sjećanja na taj dan, među islamskim svijetom se na Dan ašure priprema posebno slatko jelo kojem se dodaje mnoštvo različitih namirnica. Tim lijepim običajem vjernici se ujedno podsjećaju i na historiju vjerovjesnika, a.s.
Veliki historijski dan
Prema predajama iz islamske historije, na Dan ašure su se desili mnogi događaji, a neki od njih su se desili vjerovjesnicima, a.s.:
- Tevba Adema, a.s., je primljena na taj dan.
- Idris, a.s., je tog dana uzdignut na nebesa.
- Nuhova, a.s., lađa je tog dana pristala u podnožju planine Džudijj.
- Ibrahim, a.s., se rodio na Dan ašure, tog dana mu je dat nadimak Halilullah i tog dana je spašen Nemrudove vatre.
- Na taj dan Jakub, a.s., je progledao.
- Na taj dan je Jusuf, a.s., izašao iz bunara, a kasnije i iz tamnice.
- Na taj dan je Ejjub, a.s., ozdravio.
- Na taj dan je Junus, a.s., spažen iz utrobe ribe.
- Na taj dan je Sulejmanu, a.s., dato raskošno carstvo.
- Na taj dan se rodio Isa, a.s., i na taj dan je uzdignut na nebesa.
(Taberani, el-Mu'džemu ‘l-kebir, 5538; el-Hejsemi, Medžmuau ‘z-zevaid, 5132)
Časopis Semerkand, br. 117, Vjera i život
