Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik

Objavljeno u Br 104, Vjera i život

Lično mišljenje i hakikat (istina)  

Lično mišljenje i hakikat (istina)  

Možda ste čuli za šaljivu pripovijetku o Nasrudinhodži: Dvojica komšija su imali određeni nesporazum, pa jedan dođe kod Nasrudin-hodže i iznese mu svoje argumente. Hodža mu na to reče: “U pravu si!” Nakon kratkog vremena i drugi komšija svrati kod Nasrudin-hodže te i on ispriča isti događaj, ali iz vlastite tačke gledišta. Hodža i njemu reče: “U pravu si!” Hodžina žena koja je u susjednoj sobi čula njihove razgovore, nije mogla izdržati pa reče: “Ej Hodža, obojicu si saslušao i obojici si rekao da su u pravu. Zar ne bi trebao jedan biti u krivu ukoliko je drugi u pravu?” Hodža malo razmisli a onda reče: “Tako mi Allaha, hanuma i ti si u pravu!”. Pripovijetke Nasrudin-hodže nisu samo šale preko kojih treba olahko preći. One u sebi sadrže mudre poruke. Stoga, ova šaljiva pripovijetka govori o tome kako različiti pogledi na istu stvar otvaraju put različitim stavovima. Ukazuje i na to da čak i ukoliko se ti stavovi međusobno kose, u svakom od njih se može naći nešto...

Više...

Objavljeno u Br 104, Riječnik Kur'ana

Iskreno i odano srce  

Iskreno i odano srce  

“Kad je Gospodaru svome došao iskrena i odana srca.“ (Saffat, 84) U Kur’anu se sintagma kalb selim (iskreno i odano srce) spominje u dva ajeta sa prijedlogom “bi”: bi kalbin selim, dok se sintagma bi kalbin munib, spominje samo u jednom ajetu. Kalb-i selim Glagol “selime” u arapskome jeziku ima značenja poput: biti zdrav, biti ispravan, biti spašen. Riječ islam je također izvedena iz istog glagola, a ima značenje predanosti (teslimijjet) Allahu, dž.š. Stoga, kalbi selim označava ispravno srce; srce koje je predano Allahu, dž.š. Posjednik kalb-i selima umire sa iskrenim imanom koji nije pomiješan sa zulmom. Allah, dž.š, kaže: “Biće sigurni samo oni koji vjeruju i vjerovanje svoje sa zulmom ne miješaju; oni će biti na Pravome putu.” (En’am, 82) Allahov poslanik Muhammed, s.a.v.s., je riječ zulm (nepravda, tmina) koja se spominje u prethodnome ajetu, protumačio trinaestim ajetom sure Lukman, i ukazao da se ta riječ javlja u značenju širka, mnogoboštva. (Muslim, 107) 1. Sintagma bi kalbin selim se u Kur’anu javlja u kontekstu Ibrahima, a.s., i dove...

Više...

Objavljeno u Br 104, Govor stanja

Biti zajedno sa iskrenima

Biti zajedno sa iskrenima

Nefsanska tamnica Jedan od prvih sufija, Ebu’l Kasim Nasrabâdî, rah., ovako kaže: “Tvoj nefs te zarobio. Ukoliko uspiješ izaći i spasiti se iz nefsanske tamnice, postići ćeš vječnu sreću. Međutim, sve dok si zarobljen, ti si u tamnici patnje. Jedino što te može izbaviti iz te tamnice je istikamet (ustrajnost), jer Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ‘Budite na istikametu, jer nagrada za istikamet je nemjerljiva.’” (Ibn Madždže, Taharet, 4) (Bejheki, Kitabu’z-Zuhd) Zapali vatru aška!  Pir nakšibendijskog tarikata, Behauddin Šah-i Nakšibend, k.s., rekao je sljedeće: “Podučiti nekoga zikru jednako je kao dati mu kremen u ruke. A nakon toga, na muridu je da tim kremenom zapali vatru aška.” (Nedždet Tosun, Zikir ve Tefekkur) Dani i noći su riznice mu’mina. Njihova zarada je Džennet, a gubitak je Džehennem. (Bajezid Bistami, k.s) Smrt je otkup Vezano za hadis koji glasi: “Smrt je otkup za svakog vjernika.”, Hudždžetu’l-islam, Imam Gazali, rah., je rekao: “Tim riječima Allahov Poslanik, s.a.v.s., je želio reći sljedeće: ‘Istinski musliman i iskreni mu’min je onaj od čijih su ruku...

Više...

Objavljeno u Br 104, Mudrost

Kada se koprena neznanja podigne

Kada se koprena neznanja podigne

Veliki alim 11. stoljeća, poznat po nadimku Hudždžetu’l-islam (Dokaz islama), Imam Gazali, rah., u prvom dijelu svog djela Ihja ulumi’d-din (Oživljavanje vjerskih nauka), o velikom značaju ilma (znanja), napisao je sljedeće: Kada su Abdullaha b. Mubareka, k.s., upitali: “Ko su kjamil (potpuni) ljudi?”, on odgovori: “To su alimi.” Zatim ga upitaše: “Ko su istinski sultani?”, a on reče: “Zahidi (oni koji su svoja srca okrenuli od dunjaluka i predali ih Uzvišenome Gospodaru).” Onda ga upitaše: “Ko su ljudi niskoga stepena?”, a on odgovori: “To su oni koji koristeći vjeru zarađuju dunjalučki imetak.” Kao što vidimo, Abdullah b. Mubarek, k.s., kao potpunog čovjeka nije spomenuo nikog drugog sem alima, jer ono što odvaja čovjeka od životinje jeste znanje. Čovjeka čini čovjekom ono čime postiže časnost. Njegova časnost nije u snazi njegova tijela, jer deva je snažnija od njega. Njegova časnost nije niti u veličini tijela, jer slon je veći od njega. Njegova časnost nije ni u junaštvu, jer lav je hrabriji i ima više smjelosti. Časnost čovjeka nije ni u...

Više...

Objavljeno u Br 104, Uvodna riječ

I znanje ima svoje porijeklo

I znanje ima svoje porijeklo

Uzvišeni Gospodar u našoj presvijetloj Knjizi, Časnom Kur’anu, kaže: “Svi vjernici ne trebaju ići u boj. Neka se po nekoliko njih iz svake zajednice njihove potrudi da se upute u vjerske nauke i neka opominju narod svoj kad mu se vrate, da bi se Allaha pobojali.” (Tevbe, 122) A naš Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Kada Allah, dž.š., poželi podariti nekome dobro, učini ga fakihom u vjeri (posjednikom ispravnog shvatanja i življenja vjere).” (Buhari, Ilm, 10; Muslim, Imaret, 175; Tirmizi, Ilm, 4; Ibn Madždže, Mukaddime, 17) Nesumnjivo, kroz historiju islama, najveća borba muslimana bila je nastojanje da sačuvaju čistu vjeru koja im je dostavljena na potpun i savršen način. Neka je hvala Uzvišenome Gospodaru što su uspjeli u tome te i nama prenijeli časnu vjeru, islam. Naši alimi su podnosili mnoge poteškoće i žrtvovali su vlastite živote kako bi naučili, podučili druge i sačuvali svaki ajet naše Časne Knjige, svaki propis i sve što se tiče kur’anskog znanja. Isto tako, krajnje osjetljivo su postupali i kada je u pitanju sakupljanje...

Više...

Objavljeno u Br 104, Za pročitati

I znanje ima svoje porijeklo

I znanje ima svoje porijeklo

Uzvišeni Gospodar u našoj presvijetloj Knjizi, Časnom Kur’anu, kaže: “Svi vjernici ne trebaju ići u boj. Neka se po nekoliko njih iz svake zajednice njihove potrudi da se upute u vjerske nauke i neka opominju narod svoj kad mu se vrate, da bi se Allaha pobojali.” (Tevbe, 122) A naš Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Kada Allah, dž.š., poželi podariti nekome dobro, učini ga fakihom u vjeri (posjednikom ispravnog shvatanja i življenja vjere).” (Buhari, Ilm, 10; Muslim, Imaret, 175; Tirmizi, Ilm, 4; Ibn Madždže, Mukaddime, 17) Nesumnjivo, kroz historiju islama, najveća borba muslimana bila je nastojanje da sačuvaju čistu vjeru koja im je dostavljena na potpun i savršen način. Neka je hvala Uzvišenome Gospodaru što su uspjeli u tome te i nama prenijeli časnu vjeru, islam. Naši alimi su podnosili mnoge poteškoće i žrtvovali su vlastite živote kako bi naučili, podučili druge i sačuvali svaki ajet naše Časne Knjige, svaki propis i sve što se tiče kur’anskog znanja. Isto tako, krajnje osjetljivo su postupali i kada je u pitanju sakupljanje...

Više...