Oni koji razmišljaju i pouku primaju

Oni koji razmišljaju i pouku primaju

Sintagma „fe hel mim muddekir?“ se u Kur'anu Časnome spominje samo u suri Kamer, i to šest puta. Ona se prevodi na sljedeće načine:

  • „Pa ima li ikoga ko bi pouku primio?“
  • „Ima li koga da je izvukao pouku?“
  • „Postoji li iko da bi uzeo pouku?“
  • „Zar nema nekoga ko bi želio od njega uzeti pouku?“

Od tih šest ajeta u kojima se navodi sintagma: „fe hel mim muddekir?“, četiri su potpuno, od riječi do riječi, ista: „A Mi smo Kur’an učinili dostupnim za pouku – pa ima li ikoga ko bi pouku primio?

Mahmut Kısa je taj ajet u svome djelu „Kısa Açıklamalı Kur'an-ı Kerim Meali“ protumačio na sljedeći način:

„Zaista smo Mi ovaj Kur'an olakšanim učinili radi pouke, i da biste o njemu podrobno razmislili, pa pošto je tako, zar nema onoga koji će ga pročitati i uzeti pouku? Zar nije želja svakoga razumnog čovjeka da čita, razumijeva i da sprovodi u život Knjigu koja je ispunjena mudrošću i poučnim primjerima, a koja pokazuje put ka Džennetu, te da na taj način postigne spas i na ovome, a i na onome svijetu?“

Prema objašnjenjima Elmalılı Hamdija riječ „muddekir“ koja se spominje u tim ajetima je zapravo izvedenica od riječi „zikr“ (opomena), te isto kao i riječ „mutezekkir“ upućuje na osobu koja razmišlja i shvata. („Hak Dini Kur'an Dili“, tom VII, str. 349)

Poučna kazivanja

Naš Gospodar u suri „Kamer“ podrobno govori o pet različitih naroda koji su svoje poslanike u laž utjerivali i prema kojima su bili neposlušni, te su zbog toga i nevjerovanja svojega bili uništeni.

Te narode i njihovo uništenje spominje sljedećim redoslijedom:

  • Uništavanje Nuhova, a.s., naroda (od devetog do šesnaestog ajeta)
  • Uništenje Ada (od osamnaestoga do dvadeset i prvoga ajeta)
  • Uništenje Semuda (od dvadeset i trećeg do trideset i prvog ajeta)
  • Uništenje Lutova, a.s., naroda (od trideset i trećeg do trideset i devetog ajeta)
  • Uništenje faraona i njegova naroda (od četrdeset i prvog do četrdeset i drugog ajeta)

 

Nakon spominjanja uništenja svakog od navedenih naroda, Uzvišeni Gospodar postavlja pitanje: „A Mi smo Kur’an učinili dostupnim za pouku – pa ima li ikoga ko bi pouku primio?“, čime poziva sve ljude na razmišljanje i uzimanje pouke. Odgovornost koja nam se ovdje nameće nije samo razmišljanje o događajima zbog kojih su uništeni narodi o kojima je riječ u navedenim kazivanjima, već i razmišljanje o svemu onome o čemu Kur'an kazuje da bi nas moglo odvesti u propast i uništiti, te uzimanje pouke.

Poziv na razmišljanje

Naš Gospodar u još nekim ajetima upozorava o nužnosti razmišljanja o istinama koje Kur'an Časni iznosi. Iako se u tim ajetima ne spominje riječ „muddekir“, navedimo ih, s obzirom na bitnost teme, kako bi bili povod za razmišljanje:

  1. Tako vam Allah objašnjava dokaze da biste razmislili.“ (Bekara, 219, 266)
  2. Allah vam tako objašnjava propise svoje da biste razmislili.“ (Bekara, 242; Nur, 61)
  3. A zašto oni ne razmisle o Kur’anu? Da je on od nekog drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.“ (Nisa’, 82)
  4. Ovo je Pravi put Gospodara tvog. A Mi objašnjavamo dokaze ljudima koji pouku primaju.“ (En'am, 126)
  5. Ovo je obznana ljudima i da njome budu opomenuti i da znaju da je samo On jedan Bog, i da razumom obdareni prime pouku!“ (Ibrahim, 52)
  6. Mi u ovom Kur’anu objašnjavamo da bi oni pouku izvukli, ali ih on sve više otuđuje.“ (Isra’, 41)
  7. I eto tako, Mi Kur’an na arapskom jeziku objavljujemo i u njemu opomene ponavljamo da bi se oni grijeha klonili ili da bi ih na poslušnost pobudio.“ (Taha, 113)
  8. Objavljujemo suru i njezine propise činimo obaveznim! U njoj objavljujemo jasne dokaze da biste pouku primili.“ (Nur, 1)
  9. A Mi objavljujemo sve riječ po riječ, da bi razmislili.“ (Kasas, 51)
  10. Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o riječima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili.“ (Sad, 29)
  11. Eto, tako Mi, podrobno, izlažemo dokaze Naše ljudima koji razmišljaju.“ (Rum, 28)
  12. A Kur’an smo učinili lahkim, na jeziku tvome, da bi oni pouku primili.“ (Duhan, 58)
  13. Kako oni ne razmisle o Kur’anu, ili su im na srcima katanci!“ (Muhammed, 24)
  14. Znajte da Allah daje život već mrtvoj zemlji! Mi vam objašnjavamo dokaze da biste razumjeli.“ (Hadid, 17)

Kao zaključak je potrebno podrobno razmisliti o sljedećem ajetu: „Kur’an je, zaista, čast tebi i narodu tvome; odgovaraćete vi.“ (Zuhruf, 44)

Ako ne bismo svoj život, riječi, djela i vjerovanja uskladili s onim što se navodu u Kur'anu, čak i ako vjerujemo u sve to, opet bismo potpadali pod one kojima se Uzvišeni Gospodar u Kur'anu obraća riječima: “A zar vas nismo ostavili da živite dovoljno dugo da bi onaj koji je trebao razmisliti imao vremena da razmisli, a bio vam je došao i onaj koji opominje? Zato iskusite patnju, nevjernicima nema pomoći!” (Fatir, 37)