Osoba koja posjeduje imetak u visini nisaba, dužna je da, nakon što prođe jedna godina, udijeli određenu količinu imetka koja se naziva zekat, i to onim kategorijama koje su spomenute u šezdesetome ajetu sure Tevbe. Zekat je farz koji je naređen na više mjesta u Kur'anu. Što se tiče sadake, ona je, među narodom, poznata kao dobrovoljno udjeljivanje.
U Kur'anu Časnome se pretežno upotrebljavaju sljedeći izrazi kojima se označava udjeljivanje od materijalnih dobara: trošenje, udjeljivanje, činjenje dobročinstva, pozajmljivanje Allahu, dž.š., opskrbljivanje, udjeljivanje zekata i sadake. No, najčešće se upotrebljava sintagma „činjenje dobročinstva“, jer „dobročinstvo“ (ar. hajr) obuhvata svaki vid dobrog djela. Trošenje na Allahovom putu se odnosi na svaku vrstu udjeljivanja od materijalnih dobara. Što se tiče izraza „pozajmljivanje Allahu, dž.š.“, odnosi se na one koji troše na izdržavanje porodice, udjeljuju vitre, zekat i sadaku, pod uslovom da to čine samo u ime Allaha, dž.š., bez želje da budu viđeni.
Zekat i sadaka
Osoba koja posjeduje imetak u visini nisaba, dužna je da, nakon što prođe jedna godina, udijeli određenu količinu imetka koja se naziva zekat, i to onim kategorijama koje su spomenute u šezdesetome ajetu sure Tevbe. Zekat je farz koji je naređen na više mjesta u Kur'anu. Što se tiče sadake, ona je, među narodom, poznata kao dobrovoljno udjeljivanje. Ragib Isfahani, sadaku definiše na sljedeći način: „Sadaka je, poput zekata, udjeljivanje imetka, s ciljem da se čovjek približi Uzvišenome Allahu. Međutim, u osnovi je sadaka dobrovoljno, dok je zekat obavezno udjeljivanje.“ („El-Mufredat“)
Kada se kaže sadaka, podrazumijeva se dobrovoljno trošenje imetka na siromahe i one koji su u potrebi, a bez da se očekuje bilo koja protunaknada. No, ne bismo smjeli zanemariti ni činjenicu da je ta riječ, na nekoliko mjesta u Kur'anu, upotrijebljena za zekat koji je farz. Naprimjer, Uzvišeni Allah u šezdesetome ajetu sure Tevbe, kada govori o kategorijama kojima se udjeljuje zekat, koristi termin sadaka, u značenju zekata.
„Sadaka (zekat) pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku. Allah je odredio tako! – A Allah sve zna i mudar je.“ (Tevba, 60)
Također se i u sljedećem ajetu spominje sadaka u značenju zekata:
„Uzmi od dobara njihovih sadaku (zekat), da ih njome očistiš i blagoslovljenim ih učiniš, i prouči dovu za njih, dova tvoja će ih, sigurno, smiriti. – A Allah sve čuje i sve zna.“ (Tevba, 103)
Dakle, termin sadaka se u Kur'anu ponekad spominje u značenju dobrovoljnog udjeljivanja, a ponekad u značenju zekata koji je farz. U ajetu stoji: „Allah uništava kamatu, a unapređuje milosrđa – sadaku. Allah ne voli nijednog nevjernika, grješnika.“ (Bekara, 276)
Riječ sadaka koja je spomenuta u prethodnome ajetu se u prijevodu Kur'ana na turski jezik, a koji je sačinila Uprava za vjerske poslove Republike Turske (Diyanet), tumači na sljedeći način: „U ovome ajetu se pod sadakom podrazumijeva i dobrovoljno, ali i naređeno udjeljivanje (zekat) na Allahovome, dž.š., putu. U ajetu se navodi da će se steći ogromni sevapi za sadaku, ali i to da će imetak biti unaprijeđen, i da će se povećati bereket u njemu.“
U pojedinim kur'anskim ajetima se sadaka odnosi samo na dobrovoljna udjeljivanja. U nekim od njih stoji: „A ako je dužnik u nevolji, onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, neka znate, da mu dug oprostite (udijelite kao sadaku).“ (Bekara, 280)
„I od onoga čime vas Mi opskrbljujemo udjeljujte sadaku prije nego nekom od vas smrt dođe, pa da onda rekne: ‘Gospodaru moj, da me još samo kratko vrijeme zadržiš, pa da sadaku udjeljujem i da dobar budem!'“ (Munafikun, 10)
Oni koji zekat daju
U brojnim kur'anskim ajetima je naredba udjeljivanja zekata spomenuta zajedno sa obavljanjem namaza. Citirat ćemo kur'anske ajete u kojima je spomenuta naredba izdvajanja zekata, i to odmah nakon naređivanja namaza:
„Namaz obavljajte i zekat dajite i zajedno sa onima koji namaz obavljaju i vi obavljajte!“ (Bekara, 43)
„I namaz obavljate i zekat dajite, a za dobro koje za sebe pripremite naći ćete nagradu kod Allaha, jer Allah dobro vidi ono što radite.“ (Bekara, 110)
„Namaz obavljajte i zekat dajite i u Allaha se pouzdajte; On je Gospodar vaš, i to kakav Gospodar i kakav zaštitnik!“ (Hadždž, 78)
„A vi namaz obavljajte i zekat dajite i Poslaniku poslušni budite da bi vam se ukazala milost.“ (Nur, 56)
„Namaz obavljajte, i milostinju udjeljujte, i draga srca Allahu zajam dajte! A dobro koje za sebe unaprijed osigurate naći ćete kod Allaha još većim i dobićete još veću nagradu. I molite Allaha da vam oprosti, jer Allah prašta i milostiv je.“ (Muzemmil, 20)
Spominjanje zekata odmah nakon namaza u mnogim kur'anskim ajetima ukazuje da je vrijednost zekata kod Allaha, dž.š., poput namaza. Sljedeći hadis također potvrđuje veliku vrijednost zekata: “Islam je sazdan na pet temelja: očitovanju da nema boga osim Allaha, dž.š., i da je Muhammed, s.a.v.s., Njegov poslanik; obavljanju namaza; davanju zekata, hodočašću Kabe i postu ramazana.” (Buhari: „Iman“, 1, 2; Muslim: „Iman“, 19-22)
Riječ zekat je derivirana iz glagola „zeka“. Taj glagol u osnovi ima značenje rasta i povećanja, kao rezultata Allahove, dž.š., blagodati, i odnosi se i na dunjalučke i na ahiretske poslove. (Ragib Isfahani: „El-Mufredat“)
Brojni kur'anski ajeti nam pojašnjavaju dvije krucijalne vrijednosti zekata:
- Zekat je sredstvo očišćenja. U stotinu i trećem ajetu sure Tevbe se veli: „Uzmi od dobara njihovih sadaku (zekat), da ih njome očistiš i blagoslovljenim ih učiniš, i prouči dovu za njih, dova tvoja će ih, sigurno, smiriti. – A Allah sve čuje i sve zna.“
Kao što se i zapaža, Uzvišeni Allah je zekat učinio sredstvom čišćenja i pribavljanja bereketa. Udjeljivanjem zekata ćemo, inšallah, očistiti sebe i svoje imetke. S druge strane, možemo slobodno kazati da je to, uzimajući u obzir korijen riječi zekat, koji nosi značenje čišćenja, sredstvo pomoću kojeg se čovjek čisti, i tako približava Allahu, dž.š.
- Pojedini ajeti nam ukazuju na to da će oni koji budu udjeljivali zekat biti sačuvani svakog straha i tuge na Sudnjem danu. O tome ćemo govoriti u narednim redovima.
Vrijednost onih koji daju zekat
U Kur'anu Časnome se nalazi popriličan broj ajeta koji sadrže radosnu vijest za one koji zekat daju:
„One koje vjeruju i čine dobra djela i namaz obavljaju i zekat daju čeka nagrada kod Gospodara njihova; i ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati.“ (Bekara, 277)
„Ali onima među njima koji su u nauku sasvim upućeni, i pravim vjernicima – oni vjeruju u ono što se objavljuje tebi i u ono što je objavljeno prije tebe – naročito onima koji namaz obavljaju i onima koji zekat daju i u Allaha i u onaj svijet vjeruju – njima ćemo, sigurno, veliku nagradu dati.“ (Nisa’, 162)
“A milost Moja obuhvaća sve; daću je onima koji se budu grijeha klonili i zekat davali, i onima koji u dokaze Naše budu vjerovali.“ (A'raf, 156)
U naredna dva ajeta se govori o tri osobine onih kojima Kur'an nagovještava radost i za koje tvrdi da su na Uputi. Među njima se spominje i davanje zekata:
„Ta Sin. Ovo su ajeti Kur’ana i Knjige jasne, upute i radosne vijesti onima koji vjeruju, koji namaz obavljaju i milostinju udjeljuju i koji u onaj svijet čvrsto vjeruju.“ (Neml, 1-3)
„Ovo su ajeti mudre Knjige, upute i milosti onima koji budu dobro činili, onima koji namaz budu obavljali i zekat davali i koji u onaj svijet budu čvrsto vjerovali.“ (Lukman, 2-4)
Uzvišeni Allah u 55. i 56. ajetu sure Ma'ide, govori o tome koga treba uzimati za bliskog prijatelja i zaštitnika. Između ostalog, navode se oni vjernici koji namaz klanjaju i zekat daju.
„Vaši zaštitnici su samo Allah i Poslanik Njegov i vjernici koji ponizno namaz obavljaju i zekat daju. Onaj ko za zaštitnika uzme Allaha i Poslanika Njegova i vjernike – pa, Allahova strana će svakako pobijediti.“
U 177. ajetu sure Bekare se objašnjava šta je to „birr“ – primljena djela kod Allaha, dž.š., i čestitost, te se navode osobine Allahovih, dž.š., odabranih – čestitih „ebrar“ robova. Nakon pobrojanih osobina, na kraju ajeta se navodi i da su to istovremeno i iskreni i bogobojazni robovi.
„Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji namaz obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih postupaka klone.“ (Bekara, 177)
Ukoliko se pažljivo pogleda, uočava se da se u ajetu odvojeno spominju oni koji dobrovoljno udjeljuju na Allahovome, dž.š., putu, i oni koji zekat daju. Pod dobrovoljnim davanjem se intendira na davanje rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva. No, zekat se spominje nakon toga. Kao što je i poznato, zekat je obaveza – farz bogataša. Sadakatu ‘l-fitr (vitre) je također obaveza – vadžib. Sva ostala udjeljivanja su dobrovoljnog karaktera i spadaju u nafile.
Ko je dužan dati zekat?
Da bi neko bio obavezan dati zekat, potrebno je da ispunjava sljedeće uslove:
- da je musliman
- da je razuman
- da je punoljetan
- da je slobodan
- da nije dužnik, te da posjeduje višak imovine koji premašuje njegove osnovne životne potrebe. Nisab je količina imetka koju vjernik treba posjedovati da bi bio obavezan da daje zekat, vitre, ili da bi bio obavezan zaklati kurban.
- da imetak prekogodini u posjedu osobe, te da bude od one vrste imovine koja se povećava i raste. Pod posljednjim se podrazumijeva da taj imetak donosi korist i dobit njegovome vlasniku. („Dini Kavramlar Sözlüğü, DİB Yayınları, str. 711)
Kome se sve daje zekat?
Šezdeseti ajet sure Tevbe objašnjava kome se sve zekat može dati. Osobe kojima se daje zekat, kvalifikuju se u osam kategorija:
- siromasi
- nevoljnici (osobe koje nemaju nikako, ili nemaju dovoljno imetka; oni koji su u nevolji i potrebi)
- oni koji skupljaju zekat
- oni čija srca za islam treba pridobiti
- oni koje treba otkupiti iz ropstva
- prezaduženi
- oni koji se bore na Allahovom, dž.š., putu
- putnici
Velika nagrada za one koji daju zekat i vitre
Vjernici, muškarci i žene koji dijele zekat i sadaku su u Kur'anu Časnome, na raznim mjestima, odvojeno nazvani kao „mutesaddikine“ i „mutesaddikat“. Naviještena im je velika nagrada.
U trideset i petom ajetu sure Ahzab se navodi deset kategorija kojima će Allah, dž.š., oprostiti i kojima će podariti veliku nagradu. Među tih deset kategorija se navode i oni vjernici i vjernice koji udjeljuju sadaku.
„Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslušnim muškarcima i poslušnim ženama, i iskrenim muškarcima i iskrenim ženama, i strpljivim muškarcima i strpljivim ženama, i poniznim muškarcima i poniznim ženama, i muškarcima koji dijele zekat i ženama koje dijele zekat i muškarcima koji poste i ženama koje poste, i muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i muškarcima koji često spominju Allaha i ženama koje često spominju Allaha – Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio.“ (Ahzab, 35)
Također, i u 18. ajetu sure Hadid se navještava nagrada onim muškarcima i onim ženama koji budu udjeljivali sadaku: „Onima koji sadaku budu udjeljivali i onima koje je budu udjeljivale, i koji drage volje Allahu budu zajam davali – mnogostruko će se vratiti i njih čeka nagrada plemenita.“
U pojedinim ajetima se takvi muškarci i takve žene pohvaljuju, te im se obećava velika nagrada. U prijevodu ajeta koji govori o nestašici koja se pojavila u Egiptu i o tome kako su braća Jusufa, a.s., tražila od njega pomoć, se veli: „I kad oni iziđoše pred Jusufa, rekoše: – O upravniče, i nas i čeljad našu pritisla je nevolja; donijeli smo malo vrijedne stvari, ali ti nam podaj punu mjeru i udijeli nam sadaku, jer Allah doista nagrađuje one koji milostinju udjeljuju.“ (Jusuf, 88)
Kakav imetak treba udijeliti kao zekat?
U 267. i 268. ajetu sure Bekare se veli: „O vjernici, udjeljujte od lijepih stvari koje stječete i od onoga što vam Mi iz zemlje dajemo, ne izdvajajte ono što ne vrijedi da biste to udijelili – kada ni vi sami ne biste to primili, osim zatvorenih očiju. I znajte da Allah nije ni o kome ovisan i da je hvale dostojan. Šejtan vas plaši neimaštinom i navraća vas da budete škrti, a Allah vam obećava oprost i nagradu Svoju; Allah je neizmjerno dobar i zna sve.“
Vakufi, fondacije i zekat
Može se dati plata osobama koje sakupljaju zekat i raspoređuju ga siromasima, i to iz imetka koji je prikupljen u zekat. Ta bi plata trebala da bude protunaknada za uloženi trud pri prikupljanju i raspodjeli zekata. Ta plata je pravo sakupljača, pa makar bio i bogat. Pored te kategorije, u tekstu su spomenute i ostale kojima se udjeljuje zekat.
Bogati muslimani, kao što mogu direktno, sami dati zekat spomenutim kategorijama, mogu to učiniti i preko neke druge osobe ili institucije. Danas, određene institucije, vakufi i fondacije skupljaju zekat i udjeljuju ga onima koji su u potrebi. Takvo što predstavlja jedan lijep hizmet. No, prilikom toga bi trebalo krajnje paziti na sljedeće:
Vakufi i fondacije koji su osnovani na legalan način, a koje su ovlaštene od nadležne institucije (Rijaset, u slučaju BiH) bi trebali zekat raspodjeljivati samo tačno preciziranim kategorijama navedenim u ajetu. Ukoliko vjernici udjeljuju zekat ili vitre u takve ustanove, onda bi trebali naznačiti koja količina je zekat, a koja spada u sadaku, a kako bi ustanove mogle to rasporediti na ispravan i propisan način. Niko ne može, imetak prikupljen u svrhe zekata, trošiti u neke druge svrhe, mimo onih koje su ajetom određene. Takvo što bi bilo haram!
Časopis Semerkand, br. 113, Riječnik Kur'ana
