U određenim zemljama neki temeljni antibiotici proglašeni su neadekvatnim za liječenje mnogih bolesti, na čelu sa krvnim bolestima.
Antibiotici koji se upotrebljavaju u ishrani stoke i u zaštiti stoke od bolesti, nanose štetu dobrim bakterijama u čovjekovom organizmu. Turski naučnici su proizveli prirodne antibiotike za tu svrhu, i ti antibiotici su se već počeli upotrebljavati.
Kada nas uhvati gripa, da li nekoliko dana posežemo za lijekovima koji su nam nekada ranije propisani? Kada osjetimo da će nas zaboljeti glava ili nas već boli, da li odmah posežemo za tabletom protiv bolova? Da li lijek koji nam je ljekar propisao popijemo do kraja ili ga ostavimo nakon što prestanemo osjećati simptome na koje smo se žalili?
Prema posljednjim istraživanjama, u posljednjih deset godina upotreba lijekova je trostruko uvećana. Takvoj slici doprinosi i činjenica da mnogi ljudi kupuju lijekove vodeći se mišlju „možda zatreba“, a ne stvarnom potrebom za lijekom.
Opasnost nesavjesne upotrebe lijekova!
Stručnjaci navode da neumjesna upotreba lijekova, osim što prouzrokuje materijalnu štetu, može prouzrokovati i ozbiljne zdravstvene probleme. Naprimjer upotreba antibiotika bez prijeke potrebe, upotreba lijekova u manjoj ili većoj dozi od preporučene, kraća ili duža upotreba lijekova od preporučene, i upotreba lijekova van ljekarskog nadzora, može dovesti do toga da nakon nekog vremena bakterije steknu otpornost i da tako antibiotici i drugi lijekovi prestanu imati učinka.
Vrlo je bitno da se lijekovi koriste po preporuci ljekara i tačno onoliko koliko je potrebno. Jer, čak i ukoliko simptomi bolesti nestanu, moguće je da mikrobi u tijelu nisu uništeni. Zbog toga je iznimno bitno ne prestajati prije vremena sa konzumiranjem propisanih lijekova. A nakon toga, ne treba tražiti od ljekara da propiše te iste lijekove, za slučaj da možda zatrebaju. Uz to, potrebno je naglasiti da se ne smiju na svoju ruku, bez ljekarskog nadzora, koristiti lijekovi koje već imamo u kući.
Kada antibiotici ne pomažu
Shodno izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, pogrešna upotreba antibiotika dovodi do katastrofalnih posljedica. U tom izvještaju navodi se da se upotrebom pogrešnih antibiotika mijenja struktura DNA kod bakterija, te da one tako postaju otpornije. Zbog toga su u određenim zemljama neki temeljni antibiotici proglašeni neadekvatnim za liječenje mnogih bolesti, na čelu sa krvnim bolestima. Organizacija je naglasila da je takvo stanje postalo globalna prijetnja i da se po pitanju neumjesne upotrebe antibiotika moraju poduzeti potrebne mjere.
Kakvo je stanje u BiH?
Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, tokom 2016. godine Bosanci i Hercegovci potrošili su 5.207.799 pakovanja antibiotika. Stručnjaci upozoravaju da, ukoliko se ne poduzmu potrebne mjere kada je u pitanju (zlo)upotreba antibiotika, u bliskoj budućnosti neće ostati niti jedan antibiotik koji bi bio djelotvoran.
Isto tako, potrebno je obratiti pažnju i na lijekove protiv bolova koji se najviše upotrebljavaju. Česta i nekontrolisana upotreba lijekova protiv bolova, nakon nekog vremena smanjuje prag boli kod čovjeka, te ga čini neosjetljivim na blaže tablete protiv bolova. Stoga, kada osjetimo intenzivnu bol, potrebno je da odemo ljekaru koji će nam propisati terapiju shodno uzroku bola. Ponekad bol koji djeluje nebitan, može biti simptom neke ozbiljne bolesti. Naročito, ukoliko se uz bolove pojavljuju i drugi simptomi, zasigurno je potrebno obratiti se ljekaru.
Lijekovi isteklog roka trajanja
Nakon što se u našoj kući nakupe lijekovi isteklog roka trajanja, mi ih bacamo u smeće. Ti bačeni lijekovi miješaju se sa zemljom, te tako zagađuju prirodu i neposredno nanose štetu i našem organizmu kroz biljke ili životinje, konzumente tih biljaka, čije meso i produkte mi jedemo. Dakle, lijekovi čiji je rok trajanja istekao, ni slučajno se ne smiju bacati u kantu za smeće niti u wc-šolju. Zbog toga se posljednjih godina, u svijetu, iz apoteka sakupljaju i uništavaju lijekovi sa isteklim rokovima. Navodi se da je sljedeća mjera sakupljanje takvih lijekova iz domaćinstava, a dok se to ne desi, možda možemo pitati uposlenike obližnje apoteke da njima donesemo lijekove isteklog roka koje imamo u svojim domovima. Na taj način ćemo doprinijeti i očuvanju prirode i očuvanju našeg zdravlja.
Ne zaboravimo, svaki bespotreban lijek koji čuvamo u kući, za ne daj Bože, može biti prijetnja kako našem zdravlju, tako i prirodi i našem okruženju. Zbog toga je potrebno da što prije probudimo kolektivnu svijest o pravilnoj upotrebi lijekova.
