Mjesec muharrem je prvi mjesec hidžretskog kalendara. U tom mjesecu je i Dan ašure koji ima posebno mjesto u životima muslimana. Mjesec muharrem je također i jedan od četiri sveta mjeseca u kojima je zabranjeno ratovanje, a sama riječ “muharrem” nosi značenja poput “onaj koji je učinjen haramom, zabranjen, sveti, onaj kome se iskazuje poštovanje”. Čak i među svetim mjesecima, mjesec muharrem ima posebno mjesto. Jer, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je za njega rekao da je to “Allahov mjesec”, te je kazao da je najbolji post, nakon posta u mjesecu ramazanu, post u mjesecu muharremu. (Muslim, Sijam, 202-203)
I Dan ašure, koji je skriven u mjesecu muharremu, je također dan prema kojem muslimani izražavaju veliko poštovanje i smatraju ga vesilom (sredstvo) iznimnog bereketa. To je dan u kojem su se određeni poslanici, a.s., izbavili teškoća koje su ih mučile, te koji im je bio povod spasa. Iz tog razloga ga se muslimani sjećaju i koriste ga kao priliku za činjenje tevbe i istigfara Uzvišenom Gospodaru.
Postoji mnogo časnih hadisa koji govore o vrijednosti i važnosti mjeseca muharrema i samog Dana ašure. U jednom od njih se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., naglašavajući vrijednost posta u mjesecu muharremu, kazao: “Najbolji post, nakon posta u mjesecu ramazanu, je post u mjesecu muharremu. A najbolji namaz, nakon farz-namaza je namaz klanjan noću.” (Muslim, Sijam, 202)
Također, vezano za Dan ašure, od Ibn Abbasa, r.a., se prenosi sljedeća predaja: “Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., došao u Medinu, vidio je jevreje kako poste Dan ašure, pa ih je upitao: ‘Kakav je to post?’ Oni mu odgovoriše: ‘Ovaj dan je veoma poseban dan. Na ovaj dan Allah je potopio faraona i njegove ljude u moru, te je sinove Israilove spasio od neprijatelja. Musa, a.s., je (u znak zahvalnosti) postio taj dan. Tako i mi postimo taj post, kako bismo se zahvalili Allahu.’ Na to im Allahov Poslanik, s.a.v.s., reče: ‘Mi smo bliži Musau od vas.’, nakon čega je i on, s.a.v.s., postio taj dan, te je i svojim ashabima, r.anhum, naredio da poste.” (Buhari, Savm, 69)
Ipak, nakon što je post mjeseca ramazana učinjen farzom, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je post Dana ašure učinio dobrovoljnim. Sem toga, preporučio nam je da ne postimo samo deseti dan muharrema, nego da tome pridodamo i deveti ili jedanaesti dan, a kako bi se naš post razlikovao od posta jevreja. Prenosi se također da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Na Dan ašure Nuhova lađa je pristala na planini El-Džudijj. Tog dana, Nuh, a.s., i oni koji su bili s njim, postili su iz zahvalnosti Uzvišenom Allahu. Na Dan ašure Uzvišeni Allah je razdvojio more na pola, da prođu sinovi Israilovi. Na Dan ašure primljena je tevba Adema, a.s., i Junusa, a.s. A Ibrahim, a.s., se rodio na taj dan.” (Taberani)
Neki od događaja koji su se desili na Dan ašure su sljedeći:
• Ademu, a.s., je primljena tevba
• Idris, a.s., je uzdignut na nebesa
• Lađa Nuha, a.s., je pristala na planini El-Džudijj, te je on postio taj dan u znak zahvalnosti
• Ibrahim, a.s., je rođen na Dan ašure, na taj dan je odlikovan kao “Halilullah: Allahov prijatelj”, te je ponovo na isti dan, spašen Nemrudove vatre
• Jakub, a.s., je progledao
• Jusuf, a.s., je izvađen iz bunara, a također na taj dan se spasio i tamnice
• Ejjub, a.s., se izliječio od bolesti
• Junus, a.s., je izašao iz utrobe ribe
• Sulejmanu, a.s., je data vlast
• Isa, a.s., je rođen na Dan ašure i na isti dan je uzdignut na nebesa.
(Taberani, El-Mu’džemu ‘l-kebir, 5538; Hejsemi, Medžmau ‘z-zevaid, 5132)
Više o Danu ašure možete pročitati na ovom linku: Dan ašure i njegova vrijednost
