Iako je vrtoglavica među narodom poznata kao bolest, ona sama nije bolest već simptom bolesti. Kao rezultat intenzivnog poslovnog tempa i života u gradu, kod ljudi se sve češće javljaju simptomi poput blage vrtoglavice i osjećaja gubljenja ravnoteže. Nemogućnost održavanja ravnoteže, teturanje, a ponekad čak i nesvjestica, simptomi su koji dugoročno mogu kod pacijenta prouzrokovati stanje straha i depresije, kao i mnoge druge bolesti. Ne mora značiti da imamo neku bolest ukoliko nam se ponekad zamanta, međutim to je simptom na koji trebamo obratiti pažnju. Zbog toga, kako bismo na vrijeme dobili dijagnozu, trebamo se obratiti otorinolaringologu ili neurologu.
UZROCI VRTOGLAVICE
Gubitak ravnoteže koji se javlja uz vrtoglavicu znak je da jedan od osnovnih sistema koji omogućavaju ravnotežu tijela ne funkcioniše ispravno. Kako bismo dijagnosticirali vrtoglavicu najprije moramo uvidjeti da li naš sistem za ravnotežu ispravno funkcioniše. Neki od poremećaja koji prouzrokuju vrtoglavicu su sljedeći: Bolesti vezane za uho: Uho je organ koji tijelu omogućava održavanje ravnoteže i koji je uveliko zaslužan za vrtoglavice. Kako bi se utvrdila vrtoglavica posmatraju se rakcije polukružnog kanalića unutrašnjeg uha. Isto tako, moguće je sprovesti terapiju ponovnim namještanjem kristala polukružnog kanalića koji su zamijenili mjesta. Bolest unutrašnjeg uha koja se između ostalog očituje i napadima vrtoglavice, naziva se Meniereova bolest. Meniereova bolest kod bolesnika prouzrokuje gubitak sluha, šum u uhu i vrtoglavice. Ta bolest koja nastaje zbog poremećaja tečnosti unutrašnjeg uha utvrđuje se nakon testova sluha i ravnoteže. Bolest nije u potpunosti izlječiva međutim primjenjuju se metode koje ublažavaju i smanjuju napade. Potresi (traume): Vrtoglavice se javljaju i kao posljedica jakih udara u glavu koji su doveli do oštećenja srednjeg uha. Takvi poremećaji kod pacijenata tretiraju se kao traume lobanje. Naročito uslijed povreda lobanje dolazi do zamjene kristala unutar unutrašnjeg uha zbog čega nastaju jake vrtoglavice. Poremećaji u centralnom nervnom sistemu: Kod bolesti vezanih za centralni nervni sistem, za mozak i mali mozak, kao simptom se javlja vrtoglavica. Kod poremećaja ishrane koji dovode do krvarenja, začepljena u nervnom sistemu, Parkinsonove bolesti, migrene, Multipleskleroze i raznih vrsta tumora na mozgu, također se kao simptom javlja vrtoglavica. U takvim slučajevima kod bolesnika se javljaju i neuravnoteženosti vezane za nervni i mišićni sistem. Vrtoglavica vezana za položaj glave: Radi se o iznenadnoj vrtoglavici. Manifestuje se kao kratkotrajna vrtoglavica uz anormalne pokrete očiju. Kod bolesnika se mogu ponavljati nekontrolisani pokreti očima. U tom slučaju ne dolazi do gubitka sluha ili nekih drugih simptoma. Primjenjujući adekvatne metode, takvi napadi mogu se pratiti i držati pod kontrolom. Ostale bolesti: Vrtoglavica može biti povezana sa mnogim poremećajima kao što su anemija, srčane mane, dijabetes, visok ili nizak pristisak, dehidracija, itd… Psihološki uzroci: Panični napad, anksiozni poremećaj, stres i depresija.
OBRATITE PAŽNJU NA UČESTALE VRTOGLAVICE!
Nakon što pacijent dođe kod doktora žaleći se na česte i jake vrtoglavice, najprije se utvrđuje da li se dešavaju gubici svijesti i podvrgava se određenim neurološkim testovima. Prvo je potrebno izmjeriti krvni pritisak kako bi se isključila mogućnost vrtoglavica prouzrokovanih visokim krvnim pritiskom, jer svako mantanje nije vrtoglavica. Zatim se pacijentu postavljaju pitanja vezana za njegovu dob, spol, trajanje i utjecaj vrtoglavice te se primjenjuju određeni testovi ravnoteže kako bi se otkrilo da li je vrtoglavica vezana za moždani sistem ili za unutrašnje uho. Kako bi se uspostavila ispravna dijagnoza može se uraditi i EKG i ekokardiografija ili pak tomografija ili MR. Za probleme koji su van domena otorinolaringologa i neurologa, pacijenti se upućuju na fizijatriju, odjel za rehabilitaciju, ili im se preporučuje da zatraže pomoć psihijatra. Liječenje vrtoglavice polazi od liječenja bolesti koja je prouzrokuje. Dakle, podsjetimo se opet, vrtoglavica nije bolest već simptom. Međutim, ukoliko pacijent ima i dalje vrtoglavice, a ne postoje simptomi nikakve bolesti, onda mu liječnici savjetuju da napravi promjene određenih životnih navika. U takvim slučajevima se najčešće radi o vrtoglavicama prouzrokovanim intenzivnim stresom i psihološkim stanjem pacijenta. Takvim pacijentima doktori najčešće savjetuju sljedeće:
• klonite se faktora koji podstiču vrtoglavicu (stres, cigare, kofein, pretjeran unos soli)
• klonite se fizičkih aktivnosti koje prouzrokuju vrtoglavice (iznenadni pokreti, zagušljive i bučne prostorije, vježbe pretjerano ubrzanog tempa)
• nastojte da se što više izlažete suncu i da u što većim količinama unosite tečnost u organizam.
Časopis Semerkand, br. 108, Zdravlje
