Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik




Izdvojeni tekstovi

Savjeti Sejjida Tahe, k.s.

Objavljeno u Br 103, Latice ružičnjaka

Sejjid Taha, k.s., je bio amidžić Sejjid Abdullaha, k.s., uglednog halife Mevlane Halida Bagdadija, k.s. Nakon što je njegov amidža Sejjid Abdullah, k.s., preselio sa ovog svijeta, Sejjid Taha, k.s., preuzeo je hizmet iršada (odgajanja ljudi) u tekiji u blizini rijeke Hakkari. Za vrijeme njegovog iršada halidijski tarikat proširio se na širokom području, od Anadolije do Irana, od Kafkaza do Bagdada. Navest ćemo samo neke od mudrosti Sejjida Tahe el-Hakkarija, k.s., koje su zapisali i prenijeli njegove halife i muridi: Blago li se onome ko ponizi svoj nefs, a teško li se onome čiji nefs njega ponizi! O ti koji neprestano u svome srcu uvećavaš nefsanske želje i prohtjeve!...

Lijek za bolesti

Objavljeno u Br 103, Govor stanja

Jedan od šejhova nakšibendijsko-halidijskog tarikata, iz 19. vijeka, Ahmed Dijauddin Gumušhanevi, k.s., u svojoj risali pod nazivom „Deva’u’l-muslimi“ (Lijek za muslimana), kaže: Uzvišeni Allah je sigurno stvorio lijek za svaku bolest. Štaviše, naš Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Allah je stvorio lijek za svaku bolest, osim smrti.” (Buhari, Tibb, 1; Ahmed b.Hanbel, el-Musned, 1/413) Imam Tirmizi, rah., je rekao: “U hadisu su spomenute bolesti srca, ruha i tijela, kao i lijek za iste.” Poslanik, s.a.v.s., je rekao da je i džehalet (neznanje) bolest, a da je lijek u postavljanju pitanja alimima. Obznanio je i to da je cijeli Časni Kur’an lijek. Allahov govor je doista lijek za srčane bolesti poput...

Tri traga civilizacije

Objavljeno u Br 103, Kolumna

Svaka civilizacija ima tri osnovna traga: poezija, arhitektura i muzika. Onako kako, gledajući otisak prsta, saznajemo identitet neke osobe, isto tako, gledajući u te tri grane umjetnosti saznajemo identitet neke civilizacije. Čak i kada ne bismo imali previše znanja o određenoj civilizaciji, gledajući djela pomenutih umjetnosti, stekli bismo generalni dojam o toj civilizaciji.Zbog čega kažemo da su tri traga civilizacije poezija, arhitektura i muzika? Zato što je: poezija muzika i arhitektura riječi arhitektura poezija i muzika građevina muzika poezija i arhitektura tonova Ista suština, različita manifestacija Možda se pitate kako je moguće da su prethodne tri komponente civilizacije toliko povezane. Možda razmišljate o tome kakve veze ima muzika koja...

Put onih kojima si milost Svoju darovao… (el-Fatiha)

Objavljeno u Br 103, Tefsir

 “Na Put onih kojima si milost Svoju darovao, a ne onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali, niti onih koji su zalutali.” (Fatiha, 7)  Jedna od dova koje svakodnevno izgovaramo na namazu dok učimo suru Fatihu, jeste dova Gospodaru da nas uputi na Put onih kojima je darovao Svoje blagodati a drži nas daleko od onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali i onih koji su zalutali. Svaki vjernik koji od Allaha, dž.š., traži da ga uputi na Put onih kojima je darovao blagodati, zapravo traži blagodati koje su njima date. A šta su to blagodati koje tražimo od Uzvišenog Allaha? Šta je to blagodat? Blagodat ili nimet, je...

Tesavvuf i njegovo izvorište

Objavljeno u Br 103, Klasici tesavvufa

Ebu’l-Hasan el-Hudžviri, k.s., (preselio 465/1072) Izvodi iz djela “Kešfu’l-Mahdžub”  Uzvišeni Allah kaže: “A robovi Milostivoga su oni koji po Zemlji mirno hodaju, a kada ih bestidnici oslove, odgovaraju: ‘Mir vama!’” (Furkan, 63) Alimi koji su se bavili istraživanjem korijena riječi “sufija” mnogo su toga kazali i mnoge knjige napisali na tu temu. Prema jednoj grupi alima, sufije su dobile to ime zbog vunene odjeće (suf ) koju su oblačili. Drugi su kazali da su sljedbenici tesavvufa nazvani sufijama zbog toga što se uvijek nalaze u prvim redovima (u džamijama i u Allahovoj, dž.š., blizini). Neki pak kažu kako su sami sebi dali to ime zbog toga što su Ashabe...

Porijeklo i porodično stablo

Objavljeno u Br 103, Vjera i život

U islamskim društvima, pridaje se veliki značaj poznavanju porodične loze. Iako svako društvo, manje ili više, pridaje važnost poznavanju vlastitog porijekla i međusobnih prava pripadnika iste loze, u islamskim društvima posvećuje se posebna pažnja izradi porodičnog stabla u pisanom ili usmenom obliku. Čovjekovo porijeklo čini lanac rodbinskih veza, kako sa majčine tako i sa očeve strane. Dakle, lozu ili porijeklo čini krvna veza između članova istog porodičnog stabla. Ona se može računati od djeteta ka ocu, majci, nani, djedu… (odozdo prema gore), ili od djeda do unučeta, praunučeta itd. (odozgo prema dolje). Nastajanjem nove porodične zajednice, pored toga što nastaje nova loza, supružnici ujedinjuju i loze svojih nana i...

Poslušni muhbit robovi

Objavljeno u Br 103, Riječnik Kur'ana

Među robovima koje Allah, dž.š., voli, zacijelo su i muhbit ( ) robovi. U Časnome Kur’anu se riječ muhbit spominje u množini: muhbitīn. Također se u Kur’anu navode i neki glagoli porijeklom od istoga korijena: ahbetu i tuhbite. Pomenuta trilitera sastavljena od harfova: h, b, t posjeduje sljedeća značenja: biti ponizan, pokoran ili poslušan; biti stamena i čvrsta imana; biti poget (Kur’an-ı Kerim Lugatı, Timaş Yay., str. 161). Prema Ragibu Isfahaniju, ta riječ se može koristi i u značenjima blagosti i skromnosti. Ko su muhbit-robovi? Riječ muhbit se u Kur’anu spominje samo u jednome ajetu, 34. ajetu sure Hadždž. U narednome, 35. ajetu iste sure, navedene su četiri karaktersitike...

Govor stanja: Suze Ahmeda el-Haznevija, k.s.

Objavljeno u Br 103, Govor stanja

Šejh-Ahmed el-Haznevi, k.s., bio je kjamil muršid koji je mnogo volio da čita. Čim bi našao priliku, čitao bi djela o životima Sadat-i Kirama (Plemeniti prvaci). Kasnije bi na svojim sohbetima prepričavao događaje iz njihovih života, često ne mogavši zadržati suze. On je bio Allahov, dž.š., ponizni dost koji se bojao da, u poređenju s njima, nije dostojan da ga ljudi vole i da ga posjećuju. Dok je tako jednog dana zabrinut plakao, ugleda ga njegov sin Alauddin el-Haznevi, k.s., te ga upita zašto plače. Šejh-Ahmed, k.s., mu tada reče: “Sine moj! U očima ljudi koji neprestano dolaze u našu tekiju vidim zanos, muhabbet i želju za Allahovom, dž.š.,...