Webshop - Trgovina SEMERKAND
Meni - Izbornik




Izdvojeni tekstovi

Ako se ne stidiš, radi šta želiš

Objavljeno u Br 106, Hadis

Islam je naziv zajedničke vjere koja je najprije objavljena prvom vjerovjesniku i prvom čovjeku, Ademu, a.s., a zatim i svim ostalim vjerovjesnicima, a.s. Drugim riječima, temeljne osnove vjere ostale su nepromijenjene od prvog vjerovjesnika, a.s., pa sve do našeg Poslanika, Muhammeda, s.a.v.s. Uzvišeni Allah, u surama Enbija i Mu’minun spominje imena mnogih vjerovjesnika, njihovo pozivanje svojih naroda u vjeru i njihovu borbu sa kufrom i širkom, a nakon toga, u obje sure ukazuje na istinu koju smo prethodno spomenuli: “Ova vaša vjera–jedina je prava vjera, a Ja sam Gospodar vaš, pa Me se pričuvajte!”; “Ova vaša vjera – jedina je prava vjera, a Ja sam – vaš Gospodar, zato...

Tevhid

Objavljeno u Br 106, Riznica mudrosti

Leksičko značenje riječi “tevhid” jeste “vjerovanje u jednoću nečega, svjedočenje nečijeg jedinstva”, i ima suprotno značenje od riječi “širk”. Kao vjerski termin, tevhid znači svjedočiti da je Allah, dž.š., Jedan i da nema nikoga sličnog Njemu niti da On Uzvišeni ima sudruga. Tevhid je suština i ruh islama. Samo je Uzvišeni Allah Onaj Koji sve stvara, opskrbljuje i održava, Onaj Koji je dostojan da Mu se čini ibadet. On nema potrebu za sudrugom. On je Jedan i postojanje je od Njega Uzvišenog. Svi vjerovjesnici, a.s., pozivali su ljude da vjeruju u jednoću Allaha, dž.š., i u to da Njemu nema sličnog ni po pitanju Njegova Zata, osobina, niti imēna....

Ličnost Mevlane Halida, k.s.

Objavljeno u Br 106, Latice ružičnjaka

U djelu o nakšibendijskim muršidima pod nazivom “Hadaiku’l-Verdijje”, halifa Mevlane Halida, k.s., Abdulmedžid Hani, k.s., o ličnosti Mevlane Halida Bagdadija, k.s., (o njegovom liku i pojavi) bilježi sljedeće: “Naš muršid, Mevlana Halid, k.s., bio je impozantna ličnost. Njegov izgled je budio poštovanje kod ljudi. Bio je visok i svijetle puti, a na licu mu je bilo blago rumenilo. Njegova kosa i oči bili su crne boje, nos mu je bio povijen, a trepavice duge. Imao je prilično duge ruke. Njegovo držanje je bilo dostojanstveno, impozantnije od držanja lava. Vrlo lijepo se oblačio. Nikada nije izlazio pred narod bez saruka i štapa. Bio je velikan, častan, samilostan i velikodušan. Obavljao...

Čistoća i abdest

Objavljeno u Br 106, Klasici tesavvufa

Izvodi iz djela “Kešfu’l-Mahdžub” Ebu’l-Hasan el-Hudžviri, k.s., (preselio 465/1072) Čistoća i abdest Prvi farz za roba, nakon što povjeruje i zadobije iman, jeste uzimanje abdesta, kako bi mogao klanjati namaz. Shodno Šerijatu – Allahovom, dž.š., zakonu, abdest podrazumijeva potiranje glave (mesh), čišćenje tijela od nečistoća ili stanja džunupluka, pranje organa abdesta po tri puta, odnosno, ukoliko nema vode, ili se voda ne može koristiti, uzimanje tejemuma. Treba znati da postoje dvije vrste čistoće. Prva je zahirska čistoća (čistoća tijela), a druga, batinska čistoća (čistoća srca). Kao što bez čistoće tijela namaz ne može biti ispravan, tako ni razumijevanje (ma’rifet) ne može biti ispravno bez čistoće srca. Za čišćenje tijela...

Allahov, dž.š., halifa (namjesnik) na Zemlji

Objavljeno u Br 106, Tefsir

 “A kada Gospodar tvoj reče melekima: ‘Ja ću na Zemlji namjesnika postaviti!’ – oni rekoše: ‘Zar će Ti namjesnik biti onaj koji će na njoj nered činiti i krv prolijevati? A mi Tebe veličamo i hvalimo i kako Tebi dolikuje štujemo’. On reče: ‘Ja znam ono što vi ne znate.’” (Bekara, 30) U 30. ajetu sure Bekara, prenesen je razgovor između Uzvišenog Stvoritelja i melekā, gdje je istaknuta Allahova, dž.š., volja, određenje, vezano za prvo stvaranje čovjeka. U knjigama tefsira, o spomenutom ajetu su napisana vrlo opširna tumačenja. Veliki mufessir Elmalılı Hamdi Yazır, rah., u tefsiru “Hak Dini Kur’an Dili” kaže: “O Muhammede! O sine Ademov! Ne zaboravi da...

Kuda idemo?

Objavljeno u Br 106, Kolumna

Cilj današnjeg čovjeka više nije u tome da živi vjeru uz znanje, edeb, iskrenost i bogobojaznost, a razumijevanje vjere po vlastitom nahođenju neprestano se širi i propagira. Kako bi se zadobila vlast i moć, danas se svakojake greške smatraju dozvoljenim. A broj onih koji uspijevaju ostati daleko od te smutnje, svaki dan je sve manji i manji. Nedavno mi je jedan moj prijatelj, profesor filozofije, tokom razgovra rekao: “Kada je sultan Fatih želio postati derviš, Šejh-Vefa, k.s., ga je odbio.” Dobro, to je tačno. Ali zamislite sada s čim je on povezao taj pronicljivi postupak: “Vefa, k.s., je ustvari pokazao svoj kibur (nadmenost). Time je zapravo Fatihu želio poručiti:...

Sabur

Objavljeno u Br 106, Vjera i život

Neophodno je da čovjek svoj ahlak ukrasi saburom. Kada znamo da nas na kraju puta čeka dobar i lijep ishod, odvažno koračamo tim putem, kakve god poteškoće da nas zadese. A zar ima boljeg puta od onog na čijem kraju je Džennet? Jedna od osobina svojstvenih muslimanu te jedna od blagodati lijepog islamskog ahlaka jeste strpljenje. Strpljenje je jedna od najistaknutijih osobina vjerovjesnikā, a.s., i evlija. Stoga svaki mu’min treba da svoj ahlak ukrasi osobinom strpljenja. Riječ “sabur” nosi značenja: spriječiti, zarobiti, biti snažan i otporan, a kao vjerski pojam podrazumijeva izdržljivost spram nevolja, bježanje od nepokornosti i zuluma, čuvanje lijepog edeba prilikom iščekivanja konačnog ishoda od Uzvišenog Allaha....

Oni pomažu Uzvišenog Allaha

Objavljeno u Br 106, Riječnik Kur'ana

Uzvišenome Allahu niko i ništa nije potrebno. On nema potrebe za bilo čime ili bilo kime. Štaviše, sve ima potrebu za Njim. Gospodar svih svjetova je svemu dovoljan. No, i pored toga u Kur’anu Časnom se spominje sintagma „pomoći Allaha“. Kako razumijevati to; šta time želi poručiti Gospodar svih svjetova? U Kur’anu Časnom, na pet mjesta se spominje sintagma “pomoći Allaha”. U suri Al-i ‘Imran, Uzvišeni Allah spominje Isa, a.s., kada je pozivao svoj narod u iman, vjeru. Kada je osjetio da se njegov narod neće odazvati, pozvao je svoje bliske učenike – havarijjune, riječima: “‘Koji će biti pomagači moji na Allahovom putu?’ – ‘Mi’–rekoše učenici – ‘mi ćemo...