DRUGI OD DVA VELIKA MIRAZA
Biti na sunnetu ne znači raditi stvari koje nam odgovaraju, a napustiti ostale preporuke i emrove. Sunnet je sveobuhvatno slijeđenje prakse vezano za ibadete i svakodnevni život koji je prenesen od Pejgambera, a.s.
Ponos svijeta Muhammed, s.a.v.s., je rekao: “Ostavljam vam dvije stvari kojih, ako se budete držali, nećete zalutati, Allahovu Knjigu i moj sunnet.
Ovo dvoje će zajedno bez razdvajanja doći do Havd-u Kevsera.” (Hakim) Allahov Poslanik, s.a.v.s., traži da se čvrsto držimo njegovog puta. A Uzvišeni Allah u Kur’an-i Kerimu pokazuje da je sunnet-i senijje jedini spas: “Oni koji su se zakleli na vjernost–zakleli su se, doista, na vjernost samome Allahu– Allahova ruka je iznad ruku njihovih! Onaj ko prekrši zakletvu krši je na svoju štetu, a ko ispuni ono na šta se obavezao Allahu, On će mu dati veliku nagradu.” (Feth, 10)
Ashabi, r.a., su bili jedinstveni u pogledu privrženosti sunnetu. Što god su čuli i vidjeli od Resulullaha, s.a.v.s., to su i sprovodili. I tabiini, generacija poslije njih, bili su privrženi putu Pejgambera, a.s., slijedeći ashabe, r.a. Objedinili su sve što su čuli i vidjeli od ashaba, r.a., i uspostavili sistematsku nauku, a sve sa namjerom da se sačuva put časnih generacija. Tako su se pojavile discipline poput: hadisa, fikha i tefsira. Zahvaljujući tom znanju mezhepski je Kur’an i sunnet bio osnova za njihov idžtihad.
Pravi put
Obnovitelj drugog milenija, Imam Rabbani, k.s., uložio je veliki trud da bi put sunneta očistio od bidata i elemenata koji su se umiješali. Zbog toga je i dobio ime mudžeddid, odnosno obnovitelj. Napisao je mnoga pisma učenjacima, šejhovima, muridima i državnim velikanima gdje je konstantno preporučivao privrženost sunnetu.
U jednom od svojih pisama kaže: “Allahov Poslanik je Njegov voljeni (habib). Sve što se voli i što je lijepo daje se miljeniku. Zato Gospodar u Svojoj plemenitoj knjizi kaže: “Jer ti si, zaista, najljepše ćudi.” (Kalem, 4) “Ti si, uistinu, poslanik.” (Jasin, 3) “I doista, ovo je Pravi put moj, pa se njega držite i druge puteve ne slijedite.” (En’am, 153) “Uzvišeni Hakk vjeru koju je objavio našem Pejgamberu, a.s., naziva ‘Pravi put’, a zabranjuje slijeđenje ‘drugih puteva’ kako se spominje u ajetu.” (Mektubat)
Biti na sunnetu ne znači raditi stvari koje nam odgovaraju, a napustiti ostale preporuke i emrove. Sunnet je sveobuhvatno slijeđenje prakse vezano za ibadete i svakodnevni život koji je prenesen od Pejgambera, a.s. Jedan od naših velikana Ebu Hafs Haddad, k.s., kaže: “Ne upisujte u defter imena onih ljudi koji svoje poslove i stanja ne mjere Kur’anom i sunnetom i koji ne kontrolišu misli koje im dolaze.” (Risala) Ebu Osman Hiri, k.s., također kaže: “Prijateljstvo sa Uzvišenim Allahom i lijep edeb postiže se konstantnim strahom od Njega i bivanjem u stanju murakabe. A prijateljstvo sa Resulullahom, s.a.v.s., slijeđenjem njegovog puta i privrženošću zahirskom ilmu (znanju).” (Hiljetu’l-Evlija) Ahmed b. Ebi’l-Havari, k.s., jedan od velikih evlija, objašnjava zašto je neophodna privrženost sunnetu: “Djelo onog koji nije privržen sunnetu je batil (bezvrijedno)”. (Tabakatu’s-Sufijje)
Najveći keramet
Tesavvufski velikani su pridavali veliku važnost privrženosti Allahovom Poslaniku, a.s. Naznačili su da tesavvuf ima cilj, da se zahiren (vanjštinom) bude privržen Kur’anu i sunnetu, te da je najveći keramet biti na istikametu. Allahovi, dž.š., dostovi ne samo nekim svojim stanjima, već svojim cjelokupnim ponašanjem predstavljaju odraz stanja Pejgambera, s.a.v.s. Ju- suf Hemedani, k.s., šejh utemeljitelja hadžeganskog puta Abdulhalika Gudždevanija, k.s., je privrženost sunnetu objasnio u djelu ‘Makamat’, risali u kojoj je sažeo čitav ahlak Pejgambera, a.s., i njegov način življenja.
Opisani način života u kojem se svako stanje i postupak naslanjaju na neki od sunneta pokazuje kako se u potpunosti slijedi Allahov Poslanik, a.s. Po onome što je napisano u risali, razlog njenog nastajanja je sljedeći: “Seldžučki vladar Sendžer b. Melikšah je poslao jedno pismo Kasimu u Semerkand. U njemu piše: -Kako su nam prenijeli mnogi alimi, uvaženi šejh Jusuf Hemedani je dostigao starost. Mi nemamo priliku doći tamo. Sulejman Šah je sa velikom vojskom krenuo prema nama i zato ne možemo doći u Semerkand. Šaljem vam pedeset hiljada halal zarađenih dinara za održavanje tekije. I vi nama proučite Fatihu za naše poslove. Želja nam je da se u jednu knjigu zapiše sav šejhov ahlak i njegova stanja, te da nam je pošaljete. Jer prema onom što smo čuli, njegov put i postupci isti su kao kod ashaba, r.a. Obavezno pridajte važnost našoj želji i počastite nas s tim.” Na ovu molbu Abdulhalik Gudždevani, k.s., je napisao risalu o kojoj je riječ.
U jednom njenom dijelu koji objašnjava sve postupke i ponašanja njegovog muršida stoji: “Kada bi mu neko učinio uslugu ili ukazao dobročinstvo, on bi na to dvostruko uzvratio. Pored sebe bi uvijek imao hurmi, suhog grožđa i gurabija, koje bi davao svakom ko mu dođe. Ne bi pričao u prisustvu svog šejha. Ne bi hodao preko tuđih njiva. Ne bi dužio sa namazom. Svoje kućne poslove bi sam obavljao, sam bi išao u mlin. Kad dođe proljeće mnogo je volio šetati. Ne bi izostavljao išrak, evvabin, tehedždžud, kao ni istiharu namaz. Želio je da postane šehid. Davao bi sadaku i zekat, išao bi u i’tikaf, klao kurban i oslobađao robove. Bojao se Allaha, dž.š., i uzdao se u Njegova obećanja. Bio je voljen i volio je srcem. Bio je posjednik sidka i čistoće. Bio je iskren, blag i darežljiv, zahvalan Uzvišenom Allahu i nikad se nije žalio. Bio je zadovoljan Allahovom, dž.š., odredbom. Uvijek je bio spreman na smrt. Saosjećajan prema svakome, poštovao je starije i bio merhametli prema onima koji nisu upućeni. Čuvao bi povjereni emanet, posjećivao rodbinu, a za svaku opasnost tražio bi utočište kod Allaha, dž.š. Uvijek je težio ahiretu i od Allaha, dž.š., je tražio podršku u pokornosti. Poštovao je i uvažavao žene. Sa puta bi uklanjao sve što bi moglo da smeta.”
Put hadžeganskih i nakšibendijskih velikana je na putu Jusuf Hemedanija, k.s. Završavamo sa izrekom Ahmed el-Edemija, k.s.: “ Allah, dž.š., će srce onoga koji usvoji principe i edebe sunneta osvijetliti nurom marifeta. Nema časnijeg mekama od slijeđenja Pejgamberovih, a.s., emrova, postupaka i njegovog ahlaka.”
Sa Allahovom, dž.š., podrškom i pomoći…
Sejjid Mubarek ELHUSEYNİ
