„Onaj ko je strpljiv kada ga zadese nevolje, ko zanemaruje prohtjeve nefsa i ko jede halal, shvatio je suštinu zuhda.“ (Jusuf b. Esbat, rah.)
„Strpljenje ukazuje na odanost srca. Najveća pokornost je strpljenje u izbjegavanju harama, a potom ustrajnost u robovanju.“ (Sehl B. Abdullah, rah.)
Ljudi Ahireta
U jednoj hutbi koju je držao u Kufi, hazreti Ali, r.a., je rekao:
„O ljudi! Ono čega se najviše za vas bojim jesu želja za dugim životom i slijeđenje nefsanskih prohtijeva. Želja za dugim životom uzrok je zaboravljanja na Ahiret. A pokoravanje nefsanskim prohtjevima udaljava čovjeka od Uzvišenog Hakka.
Pazite! Dunjaluk nam izmiče, a Ahiret se približava. I dunjaluk i Ahiret okupljaju grupe ljudi koji im pripadaju. Vi nemojte biti od onih koji su se vezali za dunjaluk, već budite oni koji su izabrali Ahiret. Danas je dan činjenja djela i nema polaganja računa. A sutra je dan polaganja računa, i neće biti činjenja djela.“ (Imam Bejheki, Kitabu ‘z-zuhd)
Nakon tevbe
Velikih mutesavvif, Ebu Talib el-Mekki, k.s., onima koji čine tevbu daje sljedeće savjete:
Nakon što odustanete od činjenja grijeha i učinite tevbu, postoji osam dobrih djela koje je preporučeno da učinite. Četiri od njih su djela tjelesnih organa, a četiri su djela srca. Djela tjelesnih organa su:
- klanjanje dva rekata tevba-namaza
- donošenje istigfara sedamdeset puta
- izgovaranje stotinu puta „subhanallahi ‘l-azim ve bi hamdihi“
- davanje sadake, i jedan dan posta.
Djela koja biste trebali učiniti srcem su:
- istinsko vjerovanje da je kajanje za grijehe nužno
- želja za potpunim oslobađanjem od grijeha
- strah od kazne zbog grijeha
- nada u oprost grijeha.
(Ebu Talib el-Mekki, Kalplerin Azığı)
Farz na prvom mjestu
Pir kadirijskog tarikata, Abdulkadir Gejlani, k.s., je rekao:
„Vjernik najprije treba biti zauzet ispunjavanjem farzova, zatim sunneta, a zatim svoja djela treba ukrasiti nafilama i korisnim djelima.
Bavljenje sunnetima, a da prethodno nismo upotpunili farzove, znak je ahmakluka. Nisu primljeni sunneti onoga ko ne izvršava farzove. Onaj ko tako postupa liči na onoga ko je u službi padišahu, ali kada ga padišah pozove da mu pohizmeti, on zanemari njegov poziv i posveti se hizmetu njegovome sinu.
Onaj ko obavlja namaz, taj je poput trgovca. Trgovac najprije mora obaviti kupoprodaju, svoj suštinski posao, kako bi ostvario zaradu. Tako je i sa osobom koja klanja. Nikakvu korist joj ne donose nafile, ukoliko prethodno nije upotpunila farz-namaze. Isto važi i kada je u pitanju napuštanje sunneta i bavljenje nafilama.
Najveći farzovi su nepridruživanje ortaka Allahu, dž.š., zadovoljstvo kaderom i kadaom, neispoljavanje nepokornosti spram Allaha, dž.š., i nepokoravanje stvorenjima u onome što je nepokornost Njemu Uzvišenome.“
(Abdulkadir Gejlani, Futuhu ‘l-gajb)
Perde na očima
Velikan šazilijskog tarikata, Ibn Ataullah es-Skenderi, k.s., je rekao:
„Ukoliko ti Uzvišeni Allah pomogne, onda će ti i malo djela biti od koristi. U suprotnom, ni mnoštvo djela neće ti koristiti. Kada bi ti Allah, dž.š., podigao perdu sa očiju, vidio bi da sve oko tebe ima svoj govor i da sve hvali Njega Uzvišenog. Međutim, nedostatak je u tebi, i zbog toga imaš perdu koja te sprječava da to vidiš.
Kako si samo brižan kada je u pitanju tvoje tijelo! A koliko malo pažnje i brige pridaješ vjeri! Kada bi ti neko rekao da je jelo pred tobom otrovno, nikada ga ne bi pojeo. Kada bi ti se poslije neko zakleo da to jelo ipak nije otrovno, ti ga opet ne bi pojeo. Štaviše, kada bi se posuda u kojoj je to jelo bilo, oprala nekoliko puta, ti opet ne bi htio jesti iz nje. Pa dobro, zašto nisi takav i kada je vjera u pitanju?
Dobročinstvo Uzvišenog Hakka prema tebi mnogo je veće od dobročinstva koje ti majka čini. Kada te majka nosala u naručju bio si mali. Odijevala ti je najljepšu odjeću i mijenjala je čim se isprlja. Rodio si se u zemlji u kojoj se na svakom pedlju može činiti sedžda. Iako je tako, ti svoju duhovnu odjeću uništavaš i prljaš grijesima. Dok imaš mogućnost da se preko tebe manifestuju mnoge ljepote, ti činiš grijehe koji će te ljepote zaprljati.“
(Ibn Ataullah es-Skenderi, Hikmet Tacı)
Jadno stanje zavdinika
Jedan od poznatih fakiha hanefijskog mezheba, Ebu ‘l-Lejs Semerkandi, rah., na sljedeći način objašnjava koliko je velika opasnost zavisti:
„Ne postoji niti jedno toliko štetno zlo kao što je to zavist. Jer, zavist zavidniku donosi sljedećih pet opasnosti:
- biva izložen beskrajnoj unutrašnjoj patnji
- biva grješnik
- ljudi ga spominju po zlu
- Uzvišeni Allah ga prezire
- za njega se zatvaraju vrata božanske pomoći.
(Ebu’l-Lejs es-Semerkandi, Tenbihu ‘l-gafilin)
More i brod
Lukman, a.s., je na sljedeći način savjetovao svoga sina:
„Sine moj, dunjaluk je duboko more u kojem se većina ljudi utopila. U tom dubokom moru, neka tvoj brod bude takavaluk. Neka ti poputnina na tom brodu bude vjerovanje u Allaha, dž.š., a neka ti jedra budu tevekkul. Tako ćeš se možda spasiti. Ja ne vidim drugi put spasa.“
(Imam Gazali, Kalplerin Keşfi)
