Kako vrijeme prolazi, može doći do iskrivljavanja ili pogrešnog poimanja nekih vjerskih termina i pojmova. Svjesni učenjaci, nasljednici vjerovjesnika, u svakoj su epohi vršili reviziju vjerskog pojmovlja i vraćali mu njegovo pravo značenje, koje se vremenom bilo zagubilo.
Ne zaboravimo da su i vjerovjesnici i poslanici bili slati u trenucima u kojima je dolazilo do iskrivljavanja nebeske objave i vjere, kako bi ponovo dostavili istinsku objavu i vjeru. Pošto više nema poslanika i vjerovjesnika, učenjaci, istinski nasljednici poslanika, imaju zadaću da paze na ispravno tumačenje i razumijevanje vjerskih pojmova, koji su ključ za shvatanje vjere.
Ukoliko ne poznajemo termine kojima operiraju vjerske discipline, nećemo biti u mogućnosti ispravno shvatiti vjeru, i samim tim ispravno je primjenjivati.
Jedan od takvih učenjaka bio je i imam Gazali (pr. 1111), koji je svoje djelo „Preporod islamskih nauka“ napisao s ciljem da obnovi i preporodi pojmovlje vjere, čije se istinsko značenje s vremenom izgubilo. Cilj je bio da se vjera ispravno shvata i primjenjuje.
Tema broja tretira neke termine vjere koji se, nažalost, neispravno shvataju. Jedan od tih termina je i „zikr.“ Nažalost, mnogi pod tim terminom podrazumijevaju samo verbalno izgovaranje određenih riječi i „formula“, dok zaboravljaju da je jedan od najvećih zikrova ostavljanje grijeha radi svjesnosti da Uzvišeni Allah uvijek i sve vidi, iz stida od Njega. To je, zapravo, jedan od najvećih plodova zikra.
Nadamo se da će vas tema broja potaknuti na razmišljanje o tim terminima i da ćete, inšallah, biti potaknuti na čitanje spomenutog djela imama Gazalija, rahmetullahi alejh.
Pored teme broja, tu su i mnogi drugi zanimljivi tekstovi, od kojih je i tekst „Tri primjera islamske civilizacije,“ koji će nas podsjetiti na neke običaje iz naše, ne tako davne prošlosti, a koji će nam pokazati koliko smo se udaljili od ispravnog i suštinskog shvatanja naše vjere.
Do skorog susreta u narednom, decembarskom broju…