• Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Semerkand
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate
Semerkand
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate
Semerkand
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate

Riznica mudrosti

12. Februara 2021.
in Br 117, Riznica mudrosti
0 0
0
Home Za pročitati Magazin Br 117

Fakr, u leksičkom smislu označava neimaštinu i neposjedovanje ovosvjetskog imetka. A u tesavvufskom smislu, označava spas od utjecaja navika i želja, te spoznaju o potpunoj ovisnosti o Allahu, dž.š. Osoba koja je dostigla stepen fakra, nestala je spram Allaha, dž.š. Zbog toga sufije kažu da je fakir svaki derviš koji zna da je ovisan samo o Allahu, dž.š., pa makar bio i bogat.

Zbog toga što se derviš kroz stanje fakra spašava od svih vanjskih utjecaja, njegovo srce postaje mjesto manifestacije Uzvišenog Allaha. Derviš koji posjeduje takvo srce, spoznao je hakikat časnog ajeta koji glasi: „Oni koji su se zakleli na vjernost – zakleli su se, doista, na vjernost samome Allahu…“ (Feth, 10)

Ovosvjetsko bogatstvo i siromaštvo, u očima fakira su jedno. Ono što je potrebno postići jeste svijest o tome da je rob fakir spram Allaha, dž.š. Jer, Uzvišeni Allah je neovisan o svim svjetovima i nema potrebu niti za jednim bićem koje je stvorio.

Ebu Husejin en-Nuri, k.s., o fakirima kazuje sljedeće: „Osobina fakira je smirenost u trenucima kada ne posjeduje baš ništa od imetka, i davanje prednosti drugome onda kada posjeduje imetak.“ Derviš koji je dostigao stepen fakra, izbacio je iz srca ljubav za imetkom i vlašću. Kada nešto dobije, on to odmah proslijedi svojoj braći, dakle, daje prednost drugim ljudima u odnosu na sebe.

Ukratko, fakr ne znači ne posjedovati ništa, već ne biti rob ovosvjetskom imetku.

Abdullah el-Haris b. Esed, k.s., autor jednog od mnogo spominjanih tesavvufskih klasika pod nazivom „er-Riaje“, rođen je u Basri, 781. godine. Dobio je nadimak „Muhasibi“ jer je mnogo sviđao račun sa vlastitim nefsom. Muhasibi je jedna od vodećih ličnosti svoga vremena u naukama kelama, hadisa, fikha i tesavvufa. On je imao veliki utjecaj na Imama Gazalija, k.s., koji u svome poznatom djelu „Ihjau ulumi ‘d-din“, navodi mnoge dijelove upravo iz djela „er-Riaje“. Muhasibi u tom djelu detaljno objašnjava tesavvufski ahlak i robove družnosti spram Allaha, dž.š.

Imam Muhasibi, k.s., kazuje:

„Onome ko se trudi da popravi svoj unutrašnji svijet, Uzvišeni Allah daruje lijep ahlak i lijepo postupanje. A onome ko, trudeći se da popravi svoju nutrinu, uljepšava i svoje vanjske postupke, Uzvišeni Allah daruje hidajet. Jer, Uzvišeni Hakk je rekao: ‘One koji se budu zbog Nas borili Mi ćemo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti; a Allah je, zaista, na strani onih koji dobra djela čine!‘“ (‘Ankebut, 69)

Ebu Abdullah es-Sedžezi, k.s., na sljedeći način objašnjava tri svojstva evlija: „Iako su na visokim položajima, oni su ponizni; iako su bogati, oni su zahidi; iako su snažni, oni su samilosni.“

Također, Jahja b. Muaz er-Razi, k.s., opisuje tri svojstva evlija: „Oni po svakom pitanju imaju povjerenja u Allaha, dž.š.; zadovoljni su onim što im je On podario i nemaju potrebu za drugima; u svakoj situaciji paze na Njegove granice.“

Šah-i Nakšibend, k.s., je rekao: „Hakikat zikra je prelazak iz stanja gafleta (nemar) u stanje osvjedočenja (stanje manifestacije Uzvišenog Hakka na srce).“

Uzvišeni Allah, u Časnom Kur'anu obznanjuje da su vjerovjesnici iznad drugih ljudi, zbog određenih osobina koje su im date. U svjetlu tih ajeta, Ebu Abdurrahman es-Sulemi, k.s., (936-1021) kazuje da postoje karakterne razlike među vjerovjesnicima, a.s. Kod Adema, a.s., je istaknuta osobina kajanja, kod Nuha, a.s., salah (lijepo stanje), kod Ibrahima, a.s., odanost, kod Ismaila, a.s., poštenje i predanost, kod Musaa, a.s., iskrenost, kod Ejuba, a.s., strpljenje, kod Davuda, a.s., blagost srca i kod kod našeg Poslanika, s.a.v.s., velikodušnost i briga za teškoće drugih ljudi.

Od početka do kraja, tesavvuf je stanje prosvjetljenja. Na duhovnom putu koji se naziva sejr-i suluk, kako vrijeme odmiče, kod derviša raste sposobnost razumijevanja i poimanja. Tako on dolazi u stanje da na stvorenja gleda drugim očima. Perde sa njegovih očiju se dižu, jedna po jedna, i tako se sve više približava hakikatu. Na tom duhovnom putovanju, derviš treba usmjeriti pažnju na vlastite korake i treba znati stanja svoga srca. Jer, sve dok ne nestane eha, ne može se raspoznati suština istinskog glasa.

Bajramijski tarikat koji je zasnovao Aziz Mahmud Hudaji, k.s., (1543-1628), za kratko vrijeme se proširio u Anadoliji i na Balkanu. Evlija Čelebija prenosi da je ruku Hudajija, k.s., poljubilo sedam sultana i da mu je dalo prisegu 170 hiljada murida. Na otvorenju džamije Sultana Ahmeda (1616), prvu hutbu je održao upravo Aziz Mahmud Hudaji, k.s. Ismail Hakki Bursevi, k.s., bio je jedan od poznatih pripadnika ovog tarikata. Aziz Mahmud Hudaji, k.s., je odgojio više od 60 halifa.

Šejh ez-Zerruk, k.s., (1493) mekam ihsana objašnjava sljedećim riječima:

„Grana drveta niče iz stabla. Suština tesavvufa je ihsan, robovanje Allahu, dž.š., kao da Ga vidiš i razmišljanje na način: ‘Ako ja Njega ne vidim, On mene vidi.'“

Kako bi postigao stepen ihsana, derviš treba proći kroz sedam stanja, a to su: tevba, usmjeravanje Allahu, dž.š., (inabe), zuhd, tevekkul, prepuštanje poslova Allahu, dž.š., (tefvid), zadovoljstvo i ihlas.

 

Časopis Semerkand, br. 117, Riznica mudrosti

Oznake: fakr
ShareTweet

Slični tekstovi

Najvisočiji stepeni
Br 130

Najvisočiji stepeni

Nefs-i mutmeinna
Br 129

Nefs-i mutmeinna

Nefs-i mulhima
Br 128

Nefs-i mulhima

Nefs-i levvama
Br 127

Nefs-i levvama

Nefs-i emmare (duša sklona zlu)
Br 126

Nefs-i emmare (duša sklona zlu)

Riznica mudrosti
Br 125

Stepeni nefsa

Sljedeći post
Ahlak društvenih medija

Ahlak društvenih medija

CREATOR: gd-jpeg v1.0 (using IJG JPEG v80), quality = 82
Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate

Zadnje objavljeno

  • O mjesecu Redžebu i Noći začeća (Lejletu’r-regaib)
  • Mjesec Redžeb i Lejle-i regaib
  • Kada vam dođe neka vijest…
  • Br. 169 Odgovornost iršada
  • Stanja, snovi i djela
  • Ko je u tvom srcu?
  • Br. 168 Naše namjere i naša djela
  • Br. 166 Heva – neprijatelj koji je u nama
  • Te noći si došao ti
  • Tuga i sreća
  • Sura Ihlas, jedan ajet – tri mekama
  • Hadže-Mahmud Indžir-i el-Fagnevi, k.s.
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt
Semerkand.ba

KONTAKT

Viber

Facebook Messenger

Kontakt forma

 

Najčitanije

O mjesecu Redžebu i Noći začeća (Lejletu’r-regaib)

Ko su šehidi? Šta je mekam šehadeta?

Jetimi – emanet od Allaha, dž.š., i Poslanika, s.a.v.s.

Ko nam je prijatelj?

Svako živo biće će smrt okusiti

Pretplata i kupovina

Čuvanje Časnog Kur’ana

Duhovni odgoj u islamu

Šejh Abdulkadir Gejlani, k.s., i kadirijski put

Najnovije

O mjesecu Redžebu i Noći začeća (Lejletu’r-regaib)

Mjesec Redžeb i Lejle-i regaib

Kada vam dođe neka vijest…

Br. 169 Odgovornost iršada

Stanja, snovi i djela

Ko je u tvom srcu?

Br. 168 Naše namjere i naša djela

Br. 166 Heva – neprijatelj koji je u nama

Te noći si došao ti

Iz knjige Duhovni odgoj u islamu

Šta je ihsan?

Šta je tesavvuf?

Tri temelja vjere: Iman, Islam i Ihsan

Šta je tarikat i mešreb?

Vjerovanje u Allaha dž.š. i Njegove sifate

Kako postići stepen ihsana?

Šta je Islam?

Bejat – uvod, svrha, historijat, dokazi

Osnove vjerovanja

© 2020 Semerkand

Nema rezultata
Pregledaj sve rezultate
  • Časopis
  • Knjige
  • Video
  • Tekstovi
    • Ahlak
    • Vjera i život
    • Akaid
    • Tema Broja
    • Riječnik Kur'ana
    • Duhovni odgoj u Islamu
    • Odgoj djece
    • Hadis
    • Brak
    • Zdravlje
    • Tefsir
    • Govor stanja
    • Klasici tesavvufa
    • Riznica mudrosti
    • Sohbet
    • Savjeti
    • Mudrost
    • Latice ružičnjaka
    • Kolumna
  • Vaktija
  • Kontakt

© 2020 Semerkand

Login to your account below

Forgotten Password?

Fill the forms bellow to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In